Moderan način života koji od najranije djetetove dobi nalaže odrastanje u "prečistom" okruženju bez klica mogao bi biti jedan od uzroka razvoja najčešće zloćudne bolesti u djece, akutne limfoblastične leukemije, sma traju britanski znanstvenici te kažu kako vjeruju da bi ta informacija u dogledno vrijeme mogla utjecati na spr ječavanje razvoja bolesti.

Od ALL-a godišnje oboli oko 2000 djece, a u bogatim zemljama brojka se godišnje povećava za jedan posto, što upućuje na to da bi jedan od njezinih uzroka mogao biti moderan način života kakav vodimo, piše BBC.

Profesor Mel Greaves s londonskoga Instituta za is traživanje karcinoma, koji je proveo više od 40 godina istražujući dječju leukemiju, tijekom radnog vijeka pri kupio je brojne dokaze koji upućuju na to da rak zahvaća organe imunosnog sustava: koštanu srž, timus i limfne čvorove ako dijete u najranijim godinama života "nije bilo u dovoljnoj mjeri izloženo mikrobima i bakterijama". A to prema njegovu mišljenju znači da bi razvoj ove zloćudne bolest bilo moguće spriječiti.

Prema podacima što ih je prikupio prof. Greaves akutna limfoblastična leukemija kombinacija je genetskih mu tacija i izloženosti organizma običnoj infekciji, nakon što je dijete prošlo "sterilnu" prvu godinu života.

"Već 40 godina proučavam leukemiju u djece. Kroz to vrijeme izmijenile su se brojne stvari kada je posrijedi naše razumijevanje biologije, kao i liječenje ove bolesti. Danas se možemo pohvaliti podatkom da je oko 90 posto slučajeva ALL-a u djece izlječivo. No čitavo vrijeme mi se činilo da jedna karika nedostaje, ona koja bi nam objasnila zašto i na koji način se kod potpuno zdravog djeteta razvije leukemija i može li se ova vrsta karcinoma spriječiti", rekao je Greaves.

Znanstvenik je, uz pomoć kolega iz cijeloga svijeta s kojima je tijekom dugogodišnje suradnje proučio niz ranije provedenih studija, objasnio da postoje tri stupnja bolesti.Prvi je, čini se, nezaustavljiva genetska mutacija koja se događa još u majčinoj utrobi, a zove se preleukemijski klonalni poremećaj ili mijelodisplazija. Druga je nedovoljna izloženost mikrobima tijekom prve godine djetetova života, zbog čega imunosni sustav ne uspijeva "naučiti" kako se ispravno i učinkovito nositi s raznim biološkim prijetnjama. I na kraju, u manjem broju slučajeva, obična infekcija potiče drugu mutaciju koja obično rezultira imuno loškim poremećajem te na kraju razvojem leukemije.

"Istraživanje upućuje na to da ALL ima jasan biološki uzrok te da ga aktivira niz infekcija u djece sklone ovoj bolesti čiji se imunosni sustav nije imao vremena pri premiti za obranu organizma", smatra Greaves.

Ranije tvrdnje znanstvenika prema kojima se leukemija povezivala s izloženošću elektromagnetskim valovima ili zagađenjem okoliša ili zraka potpuno su neutemeljene, smatra prof. Greaves.

Svoja je zapažanja potkrijepio istraživanjima provede nim na životinjama. Ona su pokazala da se u dijela životinja iz grupe koja je od dolaska na svijet uzgajana u gotovo sterilnim uvjetima i bez izlaganja mikrobima, nakon izlaganja infekciji razvila leukemija.

Greaves je iznio i podatke prema kojima je među djecom koju su majke duže dojile, djece sa starijim braćom ili sestrama, kao i one koja su pohađala vrtić, zabilježen manji broj slučajeva ALL-a.

Londonski znanstvenik vjeruje da se s ovakvim in formacijama može nastaviti dalje prema mogućem sprečavanju razvoja leukemije kod djece. Smatra da je puno realnija perspektiva kreiranje preventivnog cjepiva koje oponaša zaštitni utjecaj prirodnih infekcija u ranome djetinjstvu.

Graveova ideja zahtijeva daljnja istraživanja, a dr. Alas dair Rankin, direktor britanske humanitarne udruge "Bloodwise", kaže da "razvoj snažnog imunosnog sustava u najranijem djetinjstvu smanjuje rizik od razvoja ove bolesti", no istodobno upozorava da "u ovome trenutku moderna medicina nema nikakav konačan način kojim bi spriječila razvoj akutne limfoblastične leukemije kod djece".Hina