Novosti
NAGODBA NA TRGOVAČKOM SUDU

Skender: U Agrokoru je za Saponiju najgore prošlo
Objavljeno 21. lipnja, 2018.
Očekuje se da će žalbu sudu podnijeti Adris Grupa koja nije podržala nagodbu

Nakon što je u utorak privremeno vjerovničko vijeće prihvatilo nagodbu u Agrokoru, Trgovačkom sudu u srijedu dostavljena je nagodba koja ukupno sadrži dokumentaciju od gotovo 7300 stranica. Sud je istog dana na e-oglasnoj ploči i objavio tekst prijedloga nagodbe.


Postizanje nagodbe predstavlja još uvijek jedan od prvih koraka u otvaranju puta prema novom Agrokoru. Naime, sada Trgovački sud ima rok od najviše 15 dana da zakaže ročište za glasovanje o nagodbi. Kako piše N1, predviđa se da će sud sazvati ročište za 4. srpnja, kada će o nagodbi glasovati skupština vjerovnika koja će se održati u dvorani Dražena Petrovića. Nakon toga slijedi zakonski rok za podnošenje žalbi Visokom trgovačkom sudu na odluku o nagodbi vjerovnika.

Žalba Adrisa


Očekuje se da će žalbu podnijeti Adris Grupa koja kao veliki vjerovnik nije podržala nagodbu, držeći da ona nije pravedna ni poštena, kao i da je upitna zakonitost cijelog postupka. Tek nakon presude Visokog trgovačkog suda odluka će postati pravomoćna i moći će početi njezina provedba. A provedba bi mogla potrajati tri do četiri mjeseca. N1 drži da će mandat izvanredne uprave potrajati do kraja godine.


Najveći pojedinačni vlasnik u budućem Agrokoru, kako je to objavljeno i službeno u utorak, s 39,2 posto udjela bit će Sberbanka. Slijede svi imatelji obveznica (24,9 posto), VTB banka sa 7,5 posto, Zagrebačka banka i BNP Paribas s 2,9 posto te PBZ i Splitska banka s 24 posto, itd.


Među nefinancijskim vjerovnicima koji će postati najveći suvlasnici novog Agrokora također je i osječka Saponia koja će, kao i Sokol Marić, imati udjel od 0,6 posto. Predsjednik uprave Saponije Damir Skender za naš list je kazao kako je teško "ako kao jamac moraš otplaćivati tuđe dugove", no da je s obzirom na moguće ishode oko Agrokora ipak zadovoljan.


Potraživanja Saponije su, kada je riječ o najspornijim financijskim mjenicama, gdje je Saponia bila regresni dužnik,115 milijuna kuna.


- Imali smo minimalna potraživanja po graničnom dugu i do sada smo riješili oko 54 posto tog duga. Ostatak će nam prema nagodbi biti isplaćen u iduće četiri godine, ako Konzum ostvari određene poslovne rezultate. Dakle, najvažnije nam je bilo rješenje pitanja ovih financijskih mjenica. Sreća u nesreći bilo je to što smo bili razlučni vjerovnik i što smo imali određeno osiguranje. Bez njega bili bismo u mnogo goroj situaciji - ističe Skender.


Pojašnjava da je Saponia kao razlučni vjerovnik s izvanrednom upravom Agrokora napravila mininagodbu kojom je utvrđena vrijednost Agrokorove nekretnine koja je Saponiji bila dana u zalog.


- Izvanredna uprava osporavala nam je upis te nekretnine, s tim da smo mi stava da bismo to dobili u sudskom sporu. Zbog toga je, da se izbjegne spor na sudu, i postignuta mininagodba s kojom smo, s obzirom na ove okolnosti i situaciju, uglavnom zadovoljni - kazao nam je Skender, pojašnjavajući da bi na osnovu duga po regresnim mjenicama Saponiji i pripao spomenuti udjel od 0,6 posto u novoj kompaniji.

Mogućnost napretka


Za Saponiju je vjerojatno i najvažnije to što slučaj Agrokor neće bitno utjecati na njezino poslovanje.


- Mogao bih reći da je najgore prošlo, odnosno proteklih 14 mjeseci u kojima smo kao regresni dužnik imali niz pregovora s bankama. Ako smo to razdoblje prošli bez posljedica, onda mislim da po pitanju Agrokora možemo imati mnogo bolja očekivanja. Držim da je situacija u Agrokoru pod kontrolom. U konačnici gledano, hoćemo li imati i koliki gubitak, ovist će o tome hoće li novi vlasnik otkupiti vrijednosne uloge u kompaniji i po kojoj cijeni. Hoće li plaćati te uloge prema nominalnoj cijeni, ispod nje, ili će se pojaviti drugi kupac koji će nuditi više. Dakle, teško je reći. Za nas je važno da imamo nešto opipljivo, vrijednosni ulog u Agrokoru. Riječ je ipak o sređenoj kompaniji koja bez dugova i s pravim vlasnikom može napredovati. U početku će to biti vjerojatno ruske banke, a ubuduće je teško očekivati da će banke zanimati takav biznis i da će se tražiti drugi vlasnik kompanije - naglašava Skender.


Valja podsjetiti na riječi ekonomista Ljube Jurčića koji je početkom lipnja za naš list izjavio da će biti vrlo zanimljivo vidjeti kako će stalno vjerovničko vijeće, odnosno novi vlasnici, upravljati novom kompanijom.

- Držim da će tu biti vrlo aktivna “igra” između onih stvarno zainteresiranih za kupnju Agrokorovih kompanija. Lako bi se mogla događati situacija kao s početka devedesetih godina da se pojedine kompanije obezvrjeđuju kako bi ih netko što jeftinije kupio - kazao je Jurčić. Igor Mikulić

Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a

POZITIVAN UČINAK NA GOSPODARSTVO

 

Izglasavanje nagodbe u Agrokoru pozdravio je i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak. Kazao je kako postizanjem nagodbe u Agrokoru završava velik dio posla te se otvara novo poglavlje "u kojem moramo početi razgovarati o tome što nas čeka nakon nagodbe". "Osobno smatram da su ključne tri stvari: Prvo, sigurnost radnih mjesta i potencijalni rast plaća radnicima. Nastavak poslovne suradnje s dobavljačima i pozitivan učinak na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo kroz buduće investicije Agrokora", kazao je Vrdoljak. Naglasio je kako je kako je cijeli postupak i rad Vlade predstavljao spašavanje zemlje od ozbiljne krize. "Upravo su spašavanje radnih mjesta i hrvatskog gospodarstva bili među ključnim razlozima zašto je HNS odlučio ući u Vladu i spriječio prijevremene izbore", zaključio je Vrdoljak.

OČEKUJE SE NIZ SUDSKIH PROCESA


Prof.dr.sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u HTV-ovoj emisiji Otvoreno u utorak navečer kazala je da će priča o Agrokoru trajati još 30 godina. Ona je napomenula da će oko Agrokora biti "more sudskih procesa". Ipak, ona napominje i kako je Vlada morala reagirati tako što je donijela lex Agrokor, jer drži da bi u suprotnom moglo biti mnogo više štete nego što su svi sudski procesi koji će se kasnije javiti.

Predsjednik Uprave AZ obveznih mirovinskih fondova Kristijan Buk, podnoseći u Saboru objedinjena izvješća o radu AZ-a, Raiffeisena, Erstea i PBZ-a Croatia obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu, istaknuo je kako mirovinski sustav nije ugrožen zbog slučaja Agrokor.

Možda ste propustili...