Prema peludnom semaforu osječkog Zavoda za javno zdravstvo, ovih dana u zraku je visoka koncentracija peluda korova, a prevladava onaj koprive.
Koprive su izvorno šumska vrsta i cvatu krajem travnja ili početkom svibnja sve do kraja rujna. Srećom, stručnjaci upozoravaju kako je pelud koprive slabo alergen, za razliku od crkvine čija je alergenost visoka. No, alergijske bolesti danas su poprimile razmjere pandemije. Prema posljednjim istraživanjima, alergično je više od tri milijarde ljudi, a alergijska reakcija karakterizira se kao prejaka reakcija obrambenog mehanizma tijela na potpuno bezopasne čimbenike iz okoliša. Od inhalacijskih alergija pati 14 % stanovništva, a one se mogu manifestirati kao sezonski ili cjelogodišnji problemi. Probleme s visokom koncentracijom alergena u zraku potvrđuju nam i na terenu, u ordinaciji obiteljske medicine prof. dr. sc. Rudike Gmajnića, gdje kažu kako je propisivanje antihistaminika kroničnim alergičarima ove godine počelo mjesec i pol ranije nego što je to uobičajeno.

- Čim je toplo vrijeme, počinje i bujanje vegetacije. Mi pogrešno optužujemo ambroziju da je glavni krivac za alergije jer sva vegetacija može izazvati probleme. Ne kaže se bez razloga kako je potrebna jaka zima da nešto i pobije. Sada probleme imaju kronični alergičari, a to su ljudi obično srednje dobi i s narušenom zdravstvenom slikom, a oni kojima se alergija javlja prvi put probleme će osjetiti tek kada, primjerice, pelud ambrozije bude na vrhuncu u kolovozu - naglašava prof. Gmajnić.
Liječnici upozoravaju da 35 posto Osječana ima alergijske sklonosti i taj je postotak u skladu s europskim prosjekom, koji također pokazuje da se njihov broj iz godine u godinu povećava. Također objašnjavaju i kako razlikovati prehladu od alergijskog rinitisa. Naime, kod bakterijskih infekcija obično postoji gust sekret i produktivan kašalj, a kod alergija je riječ o vodenastom sekretu praćenom svrbežom ušiju i očiju i smetnjama vida.

Za alergičare je bitno da prate peludni semafor i klimatske prilike, posebice jačinu i smjer puhanja vjetra. Na taj se način mogu orijentirati u koje doba dana prozračivati prostorije i obavljati svakodnevne aktivnosti koje, pak, uključuju izlazak iz kuće. Preporučuje se i uzimanje propisanih lijekova, kao i, posebice u težim slučajevima, klimatsko liječenje, odnosno boravak na području gdje nema peluda. Za to je najpovoljnije obalno područje i Osječanima najbliža Crikvenica te Veli Lošinj i Makarska. Zanimljivo je i da se podatci o koncentracijama peluda izmjerenih u Osijeku upisuju u bazu podataka EuropeanAeroallergen Network čime su podatci s mjerne postaje u Osijeku postali dio međunarodne mreže koju čini oko 600 mjernih postaja u Europi iz 34 zemlje. N. Z. Eberhard