BELIŠĆE

Križanje ulica Eugena Kvaternika i Antuna Gustava Matoša posljednjih se godina postalo jedno od najproblematičnijih raskrižja u Belišću koje vozače u najmanju ruku zbunjuje svojim čudnim prometno-tehničkim rješenjem, (ne)preglednošću i konfiguracijom. U raskrižju se sastaje čak pet cesta, od kojih jedna vodi u jednosmjernu, jedna u slijepu, a treća u dio Ulice A. G. Matoša na kojoj su odnedavno s obje strane ceste izgrađena parkirališta i koja vodi do novog kružnog toka. I upravo ta činjenica da je na kraju ove ulice izgrađen kružni tok te da je na njoj mnogo veća frekvencija prometa nego inače, mnogima je logično nametnula pitanje treba li u budućnosti ova cesta postati glavna, a sadašnja cesta s prednošću prolaza iz Ulice Eugena Kvaternika sporedna?

Tog pitanja stoga se u prošlom, ali i u ovom sazivu Gradskog vijeća dotaknuo vijećnik SDP-a Dejan Šovagović, naglasivši kako je isto pitanje i inicijativu za promjenu prava prvenstva prolaska na ovom raskrižju već onda postavio s opravdanim razlogom.

Sporednu "unaprijedili"?

- Svaki dan prolazim ovim raskrižjem i iz vlastitog iskustva znam koliko je ono opasno za prolaz, osobito otkad je izgrađen kružni tok. Mnogi dolazeći iz pravca kružnog toka prema ovom raskrižju jednostavno previde znak "stop" koji se nalazi s izlaska iz Matoševe kod raskrižja, ne obraćaju pozornost na njega i protutnje tuda držeći da je logično da se nalaze na glavnoj iako su zapravo na sporednoj cesti - kaže nam Šovagović pojašnjavajući razloge zašto preventivno svaki put staje na ovom raskrižju, pa čak i onda kada se nalazi u Kvaternikovoj ulici koja ima prednost prolaza. Njegov primjer stihijski slijedi i sve veći broj vozača, svjesni da jedino vlastitom pojačanom pozornošću mogu utjecati na sprečavanje mogućih prometnih nezgoda do kojih na sreću (još uvijek) nije došlo. No pitanje je dokad jer ova do jučer slijepa ulica, u kojoj se nalazilo jedino parkiralište, sada je postala itekako prometna cesta kojom se skraćuje put do škole, bazena, tržnice, centra grada...

Šovagović dodaje da u cijeloj priči temelje sigurnosti prometovanja dodatno narušavaju velike platane zbog kojih je zimi nešto jednostavnije voziti, ali u svako drugo doba godine zbog gustih krošnji slaba je preglednost na Kvaternikovu ulicu i automobile koji dolaze iz pravca Tomislavove i ulaze u Kvaternikovu. Upozorava i da je problem što na istom dijelu nema ni pločnika ni pješačkog prijelaza (osim onoga koji vodi iz jednog dijela Matoševe ulice u drugu), pa roditelji izbjegavaju djecu u školu slati ovim putem, nego ih šalju obilaznim, dužim, koji je znatno sigurniji. Vijećnik Šovagović je za vijećničkom govornicom stoga ponovno pozvao nadležne da se pozabave ovim problemom, a stajališta je da bi zbog svega navedenog možda najbolje rješenje bilo promjena važnosti cestovnih pravaca ili pak gradnja kružnog toka.

I gradonačelnik važe

U svom odgovoru gradonačelnik Belišća Dinko Burić naglasio je da su se predstavnici Grada odmah nakon puštanja u promet novog kružnog toka konzultirali s mjerodavnima za ovo pitanje te s predstavnicima policije tražeći savjet kako postupiti u ovom slučaju, ali da je sve ostalo onako kako je bilo ranije.

- Moram priznati da ni sam nisam siguran što je bolje: ostaviti postojeću situaciju jer ljudi su naviknuli da je Ulica Eugena Kvaternika glavna, ali stoji i ova primjedba jer je novim prometnim rješenjem Ulica Antuna Gustava Matoša dobila veću važnost od trenutačno glavne ulice s prednošću prolaska. Bojim se da bi, ako budemo naglo prekinuli postojeću prometnu regulaciju, moglo doći do prometnih nezgoda ili možda i tragičnih posljedica baš zbog navike. No, ako treba promjena, napravit ćemo je. Priznajem da sam i ja skloniji rješenju da se promijeni postojeća regulacija i da Ulica A. G. Matoša dobije prioritet jer je objektivno tu sada veći promet, no dozvolite mi da ipak još sjednemo i razgovaramo s onima koji su za ova pitanja mjerodavniji od nas i poslušamo njihove prijedloge, poput policije i drugih institucija, i pokušamo pronaći rješenja slušajući prije svega struku - poručio je prvi čovjek Belišća. Lidija Aničić