Tako slavonska, a tako univerzalna priča o ratu i poraću te posljedicama koje takva vremena ostavljaju na pojedincu, napose djeci, te sredini koja ne trpi ono 'drugo i drugačije' od svojih uhodanih šablona ponašanja i življenja – bit će pretočena u sat i pol prvog u cijelosti slavonskog cjelovečernjeg igranog filma "Adam" čija probna snimanja počinju uskoro na više lokacija po Osječko-baranjskoj i Vukovarkso-srijemskoj županiji.
Redatelj filma, Đakovčanin Mario Šulina, vlasnik Produkcije Nova, a koji je, uz vinkovačkog nagrađivanog književnika Franju Nagulova, i jedan od scenarista, filmom "Adam" želi s celuloidne vrpce dići glas u borbi protiv nasilja nad djecom kakvo se najmanjima, najnedužnijima dogodilo i u Domovinskom ratu, kao i na to koliko okolina, čovjekovo okruženje, može biti okrutna kada naiđe na "drukčije", u ovom slučaju na samozatajni, pa i asocijalni život hrvatskog ratnog heroja – PTSP-jevca Adama. Drugim riječima, film je to i protiv predrasuda sredine protiv pojedinca koji živi mimo njih. Sve to je film "Adam" u čijem središtu je istoimeni lik koji iz Domovinskog rata izlazi s ranama, ožiljcima tijela, ali i duše, živi na imanju, salašu izvan sela, po svome, ne mareći za pravila ponašanja zajednice, seljana. Jedino što je "zaradio" u ratu je PTSP i fizičko ranjavanje, ne i novčana satisfakcija i rješenje ključnih životnih pitanja. Selo ga ne razumije, a vidi ga jedino kada dolazi u mjesni dućan po životne potrepštine među kojima su i one za djecu… Takvog, neprilagođenog, sredina ga počinje kažnjavati špotanjem, osuđivanjem i zadiranjem, čeprkanjem u njegov život, smiona, odlučna da mu ona određuje što je za njega najbolje…
Trauma koja traje
Adam ne dira nikoga, ali drugi počinju dirati njega… Kratki je to scenarij za koji ekipa na filmu zasad ne želi otkriti više.
- Radnja filma smještena je u 1998. godinu, u slavonsko selo. Adamova trauma traje i dalje, iako su prošle godine rata, vrlo je svježa, a u selu je novi, pridošlica, "došljo"… - uspijevamo doznati od redatelja Šuline koji je cijelu realizaciju svog filma-prvijenca povjerio Slavoncima, pa tako i cijelom glumačkom postavu - na filmu je angažirano dvadesetak glumaca, a svi odreda su iz višestruko nagrađivanog Kazališta "Mika Živković" iz Retkovaca. Uspjesi i nagrade retkovačke kazališne družine nakon ponovnog okupljanja 2002. godine su brojni, gotovo ih je trideset, s lokalnim, županijskim, nacionalnim, ali i međunarodnim predznakom. Retkovačka kazališna družina na daske koje život znače prenijela je niz poznatih i manje znanih komada, etablirajući se sada već kao kazališni brend. Glavna rola, uloga Adama, pripala je Zdravku Šinjoriju, a glavna dječja rola osmogodišnjem naturščiku Antoniju Strinecu, također iz Retkovaca, kaže Šulina. Ratne scene snimaju se prema ratnom putu đakovačkog branitelja i pisca Zdravka Carevića Cara i njegove knjige-uspješnice "Ovim su šorom prolazili svati…", koja se bavi ratnim pismom.
– Za potrebe ratnih, masovnih scena, s mnoštvom dobro uvježbanih, vjerno naoružanih i opremljenih protagonista, statista, angažirali smo air soft udruge iz Osijeka, Vinkovaca i Đakova koje će pomoći u tim masovkama - dodaje redatelj Šulina. I to ide u prilog atraktivnosti scena. Kroz te scene bit će prikazana Adamova sjećanja na najteže ratne dane u koje se, povlačeći se u sebe, vraća u mislima, ali i noćnim morama. Redatelj Šulina, producentica Sanja Bježančević za Produkciju Nova, scenarist Franjo Nagulov "Adamom" žele poslati univerzalnu poruku na univerzalnu temu, a to je glas protiv nasilja nad djecom.
Film želimo raditi za hrvatsko i europsko, svjetsko tržište jer ćemo ga distribuirati na brojne filmske festivale, a da bismo tu hrvatsku priču protiv nasilja nad djecom zaokružili kao univerzalnu temu - dodaje Šulina.
Nema registra stradale djece
Ima li zornijeg upozorenja na okrutnost rata od dječjih žrtava? U Domovinskom ratu poginulo je 402 djece. Na području Slavonskog Broda samo u 1992. godini čak je 27 djece ubijeno na pragu svoga doma, a 65 ih je ranjeno. Za te zločine do danas nitko nije odgovarao… Točan broj stradale djece zapravo se i ne zna, njihov registar nikada nije izrađen, pa taj popis nije konačan. Danas u Hrvatskoj, s manjim ili većim invaliditetom, živi 1260 djece koja su stradala tijekom Domovinskog rata. Danas, 27-28 godina kasnije, oni su odrasli ljudi koji ne žele da se njihova tragedija ikada ponovi novim, nadolazećim generacijama. Film "Adam" posvećen je svima njima. Lokacije na kojima će se snimati ova slavonska priča uronjene su, dakako, u slavonski ambijent kakav kriju mjesta poput Strizivojne, Retkovaca, Ivankova, Babine Grede, Cerne, Šiškovaca…
– Probna snimanja u srpnju i kolovozu bit će u Kazalištu "Mika Živković" u Retkovcima i na originalnim lokacijama iz scenarija, a kako se koja bude osposobljavala za potrebe snimanja - dodaje Šulina koji u financiranju ovog ambicioznog projekta računa na očekivanu financijsku potporu Ministarstva branitelja, Grada Đakova, Grada Osijeka, općina Ivankovo, Strizivojna, Babina Greda. Prva klapa igranog filma "Adam" past će u studenome. Suzana Župan
130 videospotova s 30 mil. pregleda
Svestrani đakovački autor Mario Šulina potpisuje radove u glazbi, fotografiji, videouradcima, spotovima i drugim. Videom i filmom bavi se unatrag 10-ak godina, snimio je i režirao niz kratkih i dužih dokumentarnih filmova, eksperimentalnih, namjenskih kratkih igranih filmova te videospotova u tamburaškoj, pop i rock-glazbi. U njegovoj režiji, s njegovom kamerom, stvoreni su jedni od najboljih tamburaških i drugih spotova na našoj glazbenoj sceni. Dosad je snimio 130 profesionalnih videospotova koji su na YouTubeu dosegnuli više od 30 milijuna pregleda. Potvrda radu je uvrštavanje njegovih uradaka u službene programe domaćih i međunarodnih filmskih festivala, među kojima su i Dani hrvatskog filma. Namjera je da putovima festivala krene i “Adam”. Član je njemačkog i hrvatskog društva skladatelja; osnivač je đakovačke grupe Nova koja i stvara glazbu za ovaj film.
Glavna uloga Zdravku Šinjoriju
Glavna uloga u filmu, naslovni lik Adama, pripala je Zdravku Šinjoriju, također glumcu Kazališta “Mika Živković” iz Retkovaca. Pridružuje mu se 2010. godine kao tehničar za zvuk i svjetlo, a potom 2014. kreće i njegov glumački put. Hvali ga i kazališna struka, a sudjeluje u više nagrađivanih komada. Također, nagrađen je i za svoje sjajne interpretacije. Svoj glumački talent dokazuje sjajnim i zahtjevnim ulogama među kojima je i ona Đuke Begovića u predstavi Slavonska krv. Tu su i njegovi angažmani u više videospotova, reklama... Uz ostale brojne nagrade i priznanja, 2016. godine osvaja nagradu za najboljeg glumca od strane stručnog Prosudbenog povjerenstva na 9. FAK-u – Festivalu amaterskih kazališta, u Slavonskom Brodu, za ulogu Franje u predstavi “Otrov”.