Objavljeno 20. lipnja, 2018.
Hrvatska je i prošle godine uz Bugarsku bila zemlja Europske unije s najmanjom stvarnom potrošnjom po stanovniku, dok se Rumunjska odvojila od skupine i zabilježila najveće poboljšanje, pokazale su u utorak prve procjene europskog ureda za statistiku.
Prema pokazatelju kupovne moći kućanstava samo deset zemalja Europske unije u 2017. godini bilo je iznad prosjeka EU-a, bilježe u Eurostatu. Time je njihov broj ostao nepromijenjen u odnosu na 2016. godinu, pri čemu u statističkom uredu naglašavaju kontinuirano velike razlike među pojedinim zemljama. Najvišu je razinu stvarne potrošnje po stanovniku iskazane paritetom kupovne moći (PPS) ponovno u 2017. godini bilježio Luksemburg, nekih 30 posto iznad prosjeka EU-a. Slijede Njemačka i Austrija sa standardom oko 20 posto iznad prosjeka. U sljedećoj su skupini Velika Britanija, Finska, Belgija, Danska, Nizozemska, Francuska i Švedska čija se potrošnja kretala u rasponu od 14 do devet posto iznad prosjeka EU-a. Najbliža je prosjeku Italija s kupovnom moći građana dva posto ispod te vrijednosti. U 12 zemalja EU-a kupovna moć građana mjerena stvarnom individualnom potrošnjom bila je do 25 posto ispod europskog prosjeka. Uz Italiju, najbliže su prosjeku EU-a bile Irska i Cipar, do deset posto ispod europskog prosjeka. Slijede Španjolska, Litva, Portugal i Češka s potrošnjom po stanovniku mjerenom paritetom kupovne moći od deset do 20 posto ispod prosjeka Europske unije. Standard građana Malte, Grčke, Slovenije, Poljske i Slovačke bio je prošle godine od 20 do 25 posto ispod prosjeka. Rumunjska je u 2017. godini zabilježila najveće poboljšanje skokom potrošnje po stanovniku na razinu 32 posto ispod EU prosjeka. U godini ranije bila je 39 posto ispod tog prosjeka. Time se pridružila Estoniji i Latviji koje čine skupinu zemalja s potrošnjom po stanovniku nekih 30 posto ispod prosjeka. Mađarska se pak s kupovnom moći građana 37 posto ispod EU prosjeka, kao i u godini ranije, našla u društvu Hrvatske koja je na predzadnjem mjestu među zemljama EU-a sa stvarnom potrošnjom po stanovniku moći u 2017. godini 39 posto ispod prosjeka Unije. U 2017. godini potrošnja je u Hrvatskoj bila 41 posto ispod prosjeka Unije.
Zadnje je mjesto ponovno pripalo Bugarskoj s potrošnjom po stanovniku 45 posto ispod prosjeka EU-a.Hina
I PREMA BDP-u NA SAMOM DNU
Značajne razlike među zemljama EU-a uočiljive su i pri usporedbi BDP-a po stanovniku kao pokazatelju ekonomskih aktivnosti, ističu u Eurostatu.
Prvo je mjesto ponovno zauzeo Luksemburg s BDP-om po stanovniku u prošloj godini dva i pol puta većem od prosjeka Unije. Najbliža mu je Irska s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka. Slijede Nizozemska, Austrija, Danska, Njemačka i Švedska s BDP-om po stanovniku otprilike za četvrtinu većem od prosjeka Unije. Hrvatska je na predzadnjem mjestu s BDP-om po stanovniku 39 posto ispod prosjeka Unije. U 2016. godini bio je 41 posto ispod tog prosjeka. Na začelju je prošle godine ponovno bila Bugarska s BDP-om po stanovniku 51 posto ispod prosjeka Europske unije.