Podatci o kretanju robne razmjene EU-a u prva četiri mjeseca ove godine i dalje pokazuju znatno usporavanje dinamike rasta izvoza i uvoza u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Točnije, vrijednost izvoza roba na godišnjoj razini povećana je za 2,7 %, a vrijednost uvoza za 2,3 %, navode iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Kako ističu, najveći je utjecaj na takva kretanja imao rast tečaja eura prema američkom dolaru.

- Naime, u prva je četiri mjeseca vrijednost eura na godišnjoj razini prosječno je povećana za približno 15 %. S obzirom na to da približno trećinu izvoza te 55 % ukupne vrijednosti uvoza Europska unija ostvaruje u dolarima, takvo je jačanje eura dovelo do "vrijednosnog" smanjenja tog dijela robne razmjene te do smanjenja razine uvoznih cijena. Prema raspoloživim podatcima za eurozonu, uvozne cijene svih industrijskih proizvoda povećane su za 0,6 %, dok su uvozne cijene proizvoda prerađivačke industrije smanjene za 0,2 %. Razlika je ponajprije nastala zbog nastavka rasta cijena energenata, posebno sirove nafte. Premda je taj rast bio osjetno niži nego u prethodnoj godini, pa je samim tim i znatno manje utjecao na dinamiku rasta izvoza i uvoza, rast prosječne cijene nafte za približno 25 % i dalje je imao znatan utjecaj na ukupna kretanja izvoza i uvoza - naglašavaju iz HGK-a. Dodaju također i da je rezultat svih navedenih kretanja bilo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita EU-a u robnoj razmjeni s ostatkom svijeta, s 10,4 milijarde eura u prva četiri mjeseca prošle godine na 8,3 milijarde eura u prva četiri mjeseca ove godine, odnosno za 25,3 %. Kada se promatraju kretanja izvoza i uvoza pojedinih članica, ističu analitičari HGK-a, vidljivo je da je Hrvatska u ovoj godini jedna od članica koje bilježe blagi rast vrijednosti ukupnog robnog izvoza na godišnjoj razini te blagi rast vrijednosti robnog uvoza u odnosu prema prosjeku drugih članica. Određeno usporavanje, dodaju, moglo se očekivati s obzirom na smanjivanje efekata pristupanja EU na robnu razmjenu.

- Naime, premda je globalna kriza otežala izvođenje zaključaka na temelju iskustava zemalja EU10 koje su EU-u pristupile prije Hrvatske, primjetno je da su najveće stope rasta izvoza te zemlje uglavnom ostvarivale u prvoj ili drugoj godini nakon pristupanja, odnosno može se zaključiti da su efekti na ostvarivanje visokih stopa rasta relativno kratkotrajni. S druge strane, loši rezultati za Hrvatsku posljedica su kretanja izvoza dviju vrsta proizvoda, tj. farmaceutskih proizvoda i električne energije, koji su u prošloj godini znatno povećavali vrijednost izvoza. Bez tih proizvoda bilježio bi se umjeren rast izvoza prema kojemu Hrvatska ne bi znatnije odstupala od prosjeka ostalih članica - zaključuju iz HGK-a.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da je trenutačno kretanje tečaja eura u odnosu prema dolaru još jedna takva situacija u kojoj je tržište kratkoročno pretjeralo.

- Investitori kao da su zaboravili da kamatne stope u SAD-u neće rasti unedogled, a u Europi neće vječno ostati na nuli. Onoga trena kada kritična masa sudionika na tržištu shvati da bi moglo doći do promjene, euro bi mogao značajno ojačati, a dolar značajno oslabjeti sa sadašnje razine. Trend jačanja eura bi nakon toga mogao trajati do početka iduće recesije u Europi, koja zasad nije na vidiku, ali će prije ili kasnije sigurno doći, kažu iz Admirala.

Zdenka Rupčić