Protekle srijede u Osijeku su na svečanosti Zlatna penkala u organizaciji Hrvatske turističke zajednice dodijeljene nagrade i priznanja inozemnim turističkim novinarima za najbolje tekstove, radio ili TV priloge, kao i blogove o Hrvatskoj.

Uz svečanost novinari su imali priliku tri dana obilaziti Osijek i okolicu te vidjeti i doživjeti vrijednosti koje ovaj kraj čine ili bi mogle činiti turistički poželjnima. U Slavoniji je tom prilikom dva dana boravio i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, s kojim smo razgovarali o turizmu u Slavoniji i Baranji, promociji regije, potencijalima, planovima i potrebama slavonskog turizma.

Koliko je zapravo Zlatna penkala prilika za predstavljanje turističkih vrijednosti Osijeka, odnosno Slavonije i Baranje?

- Mislim da je Zlatna penkala sjajna priča koju HTZ organizira niz godina. Uvijek nastojimo mijenjati destinaciju u kojoj će biti dodijeljene nagrade. Ove godine odlučili smo se za Osijek i Slavoniju upravo zbog toga da novinarima koji pišu o turizmu pokažemo što nudi Slavonija. Na taj način dodatno promoviramo potencijale Slavonije i Baranje, onih malih mjesta koja mogu sudjelovati u razvoju hrvatskog turizma, s obzirom na još uvijek nizak udjel kontinentalnog turizma u ukupnom hrvatskom turističkom prometu. I prije dolaska ovamo posjetili smo neke mikrolokacije - Bilje, Kopački rit, Zmajevac i restoran vinariju Josić, nekoliko lovišta... Kada ljudima to pokažete, svaka impresija ostavlja traga, jer danas je u turizmu najvažniji doživljaj. Ovdje su novinari iz mnogih država i oni će svoje impresije prenijeti diljem svijeta.

Koliko su kontinentalne destinacije zastupljene u promotivnim aktivnostima HTZ-a?

- Provodimo mnoge aktivnosti i uvijek ih nastojimo intenzivirati. Spomenut ću neke, poput PPS-a, odnosno kampanje za promociju predsezone i postsezone, gdje smo provodili ciljanu kampanju za promociju aktivnosti i turističkih proizvoda važnih za Slavoniju - enogastronomiju, prirodne ljepote, aktivni odmor, cikloturizam... To su potencijali Slavonije, koji su konkurentni drugim destinacijama u Hrvatskoj i šire. Provodimo promotivne aktivnosti na sajmovima, radionicama, zatim ciljane promocije pojedinih proizvoda. Imali smo primjerice radionicu s Michelinovim kuharima u Slavoniji. Pripremali smo promociju na stranim tržištima, u Münchenu u Njemačkoj, na jednom od naših najvažnijih tržišta. Također, imamo niz aktivnosti vezanih uz potpore koje dajemo turistički nerazvijenim područjima sukladno zakonu prema kojemu se dio boravišne pristojbe namjenjuje za takva područja u koja pripadaju slavonske destinacije i Klaster Slavonija. Osmislili smo četiri programa potpora koje provodimo, i to za turističke inicijative, turističke projekte turističkih zajednica, turističke projekte nerazvijenih područja i za manifestacije. I ove ćemo godine upravo na sljedećoj sjednici Turističkog vijeća HTZ-a donijeti odluku o raspodjeli dijela prihoda od boravišne pristojbe, odnosno budžeta namijenjenog za projekte na turistički nerazvijenim područjima i destinacije Klastera Slavonija. Kada govorim o promociji Slavonije i Baranje, kruna bi mogao biti naš uspješni promotivni spot Ambasadori hrvatskog turizma, gdje naši svjetski poznati sportaši promoviraju našu zemlju, a preko Marija Mandžukića upravo Slavoniju - gastronomiju, Kopački rit, lipicance u Đakovu... Vjerujem da će sličnih aktivnosti u budućnosti biti i mnogo više. Osim toga moj dolazak ovamo nije vezan samo uz Zlatnu penkalu. U četvrtak (razgovor smo vodili u srijedu poslijepodne, nap. a.) u Vukovaru imamo konkretan sastanak s direktorima TZ-a s ciljem dogovora o aktivnostima do kraja ove i cijelu iduću godinu. Dakle, dogovaramo nastupe na sajmovima, pripremu brošure za Klaster Slavonija, daljnju provedbu internet-kampanje i u konačnici izradu dokumenta o strategiji razvoja turizma i brendiranja Slavonije kao turističke destinacije.

No, je li sve to dostatno? Naime, udjel kontinentalnog turizma u ukupnom ne miče se od dva do tri posto već godinama.

- Sredstava nikada dovoljno i uvijek treba težiti većemu, boljemu. No, treba biti objektivan i reći kako za još snažniju promociju treba posjedovati i turistički proizvod, odnosno turističku infrastrukturu. Danas te infrastrukture u Slavoniji nedostaje. Primjerice, nedostaje kvalitetnih smještajnih kapaciteta i ostalih sadržaja kojima bi se mogao formirati kvalitetan i atraktivan turistički proizvod koji se onda može i snažnije promovirati na tržištu. Preduvjet je sinergija javnog i privatnog sektora. Konkretno, javni sektor mora stvoriti preduvjete privatnim inicijativama, stvoriti konkurentsko okružje u kojemu će se moći realizirati njihove inicijative u gradnji infrastrukture. S druge strane, privatni sektor tu mora prepoznati svoj interes, jer u konačnici svaki biznis traži rezultat i korist.

Koje bi prema vašem mišljenju bilo najbolje tržište za promoviranje Slavonije?

- Mislim da bi to mogla biti praktično sva tržišta s kojih gosti dolaze u Hrvatsku. Spomenuo sam da je bitan doživljaj. Slavonija može omogućiti taj doživljaj, ispričati priču koja se razlikuje od priča u nama turistički konkurentnim zemljama, a uglavnom je riječ o mediteranskim zemljama. Proizvod se može vezati na aktivni odmor, poput cikloturizma, lovnog, zdravstvenog, enogastronomiju... S takvim atributima možemo konkurirati na turističkom tržištu. Hrvatska je danas priznata i poznata turistička zemlja na globalnoj turističkoj karti, iako je još uvijek najviše oslonjena na europska emitivna tržišta. Evo, drago mi je da smo mogli poduprijeti velikog touroperatora I.D. Riva Tours u programu dovođenja bavarskih gostiju u Slavoniju. Vjerujem da je potencijal za Slavoniju i mađarsko, slovensko i talijansko tržište, ali i daleka tržišta - Kina, Južna Koreja, Japan. Ova priroda i doživljaj koji ih čekaju u Slavoniji sigurno bi tim gostima bili vrlo zanimljivi.

Tri godine je “građena” veza između Osijeka i Londona preko redovite zračne linije, da bi u jednom trenutku ona bila ukinuta. Ima li šanse da preko udruženog oglašavanja HTZ pridonese ponovnoj njezinoj uspostavi?

- U cilju povećanja turističkih dolazaka i noćenja u predsezoni i posezoni i na kontinentu u razdoblju cijele godine, svake godine na temelju javnog poziva tražimo da nam se jave svi strateški partneri - touroperatori i aviokompanije. Često im pomažemo da ispune i uspješno provedu našu proceduru te tako udružujemo marketinška sredstva kako bismo ih poticali na otvaranje aviolinija za određene destinacije. Strateški nam je cilj pozicionirati Hrvatsku kao aviodestinaciju i u tu svrhu za ovu godinu izdvojili smo 30 milijuna kuna. Rezultat je toga i 70 novih redovitih aviolinija za Hrvatsku od ožujka do listopada 2018. godine. Ove smo godine podržali Euro Wings koji je imao program za cijelu Hrvatsku, pa tako i za Osijek. Bili smo u razgovorima i s Wizz Airom, koji se naposljetku nije ni javio na raspisani natječaj, ali smo u dogovorima da to učine krajem kolovoza, kada ćemo raspisati natječaj za sljedeću godinu. Vjerujem da će Osijek nakon toga imati veći promet nego što ga ima danas.

U pripremi su tri nova zakona koja će se odnositi na rad turističkih zajednica. Što bi nova zakonska rješenja mogla donijeti malim TZ-ovima, posebice ovima na turistički nerazvijenim područjima? Hoće li oni imati više ili manje novca na raspolaganju?

- To ćemo tek vidjeti kada se pojavi nacrt paketa novih zakona. Bit izmjena ovih zakona je poticanje udruživanja turističkih zajednica. Znači, poticat će se udruživanje malih TZ-ova u turistička područja jer će u raspodjeli sredstava od boravišne pristojbe velik dio sredstava biti upravo usmjeren na aktivnosti udruženih TZ-ova. Turist danas ne poznaje jednu destinaciju, on želi upoznati čitavo područje, pa i regiju. Recimo biciklističke rute kojima prolaze cikloturisti ne počinju i ne završavaju na administrativnim granicama neke općine ili županije. U područjima gdje tzv. mali TZ-ovi nemaju mnogo financijskih mogućnosti, dakle cilj će biti da ih se navede na udruživanje, kako bi bili financijski jači i kako bi mogli provoditi konkretne i ozbiljne projekte.