Objavljeno 16. lipnja, 2018.
Žetva u istočnoj Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemsko županiji, ove je godine počela znatno ranije nego inače.
- Krajem svibnja počeli smo skidati usjeve ječma i ne pamtimo kada je skidanje ječma bilo ovako rano. Ova je godina bila specifična, što znači da je vrijeme sazrijevanja pšenice bilo izuzetno kratko, a uzrok svemu tome apsolutno su i klimatske promjene – rekao je na konferenciji za novinare u Osijeku strukovnih grupacija biljne proizvodnje i mlinsko-pekarske industrije Ernest Nad, viši stručni suradnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Vrlo intenzivno se radi na skidanju uljane repice, čija je žetva zaustavljena kišom, a skidanje pšenice očekuje se oko 23. lipnja. Cijena ovogodišnjeg roda još nije dogovorena. Procjenjuje se da je pšenica u Hrvatskoj zasijana na 142.000 hektara, a očekuje se proizvodnja od 800 tisuća tona pšenice.
Ovu godinu označilo je, prema Nadovim riječima, vraćanje žitarica na naše površine, a u usporedbi s prijašnjim razdobljima riječ je o rastu od gotovo 44 posto. “Porast je posebno izražen i kod uljane repice i ječma, što pekarskoga što pivarskoga”, ističe Nad.
- To je dobar pokazatelj, da se naši proizvođači okreću sjetvi ozimih usjeva kako bi izbjegli sušna razdoblja, a time ćemo doći do brojke od milijun tona pšenice u sljedećemu razdoblju. Pšenica je ratarska kultura koja je tradicijski vezana uz ovo područje, ljudi su emotivno vezani uz tu proizvodnju, a uz dobar plodored i dobru otkupnicu, dakako, daje ekonomsku sigurnost obiteljskim gospodarstvima – napominje Nad.
- Povećanje usjeva pšenice i drugih ozimih kultura svakako je i dobar pokazatelj provedbi mjere Ministarstva poljoprivrede, prije svega kontinuirane isplate državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu te ruralnom razvoju, a s druge strane i mjera ruralnog razvoja te ostvarene nacionalne mjere, koja utječe na sigurnost poslovanja naših poljoprivrednika – dodao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.
Spomenuo je i kontinuiranu suradnju Ministarstva, Žitozajednice i poljoprivrednika preko Hrvatske gospodarske komore. U tom dijelu suradnje Ministarstvo je usvojilo i neke prijedloge svih navedenih. U novi pravilnik ugradili su određeno uzorkovanje proizvoda kako bi proizvođači i otkupljivači dobili određenu sigurnost.
- Analize prva dva uzorka pšenice, na temelju dogovorenih ugovornih obveza, provode se u akreditiranim laboratorijima. Na mjestu otkupa može se provesti analiza prvog uzorka, a superanaliza provodi se u akreditiranom laboratoriju u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo, odnosno u okviru Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Vrijedno je napomenuti da je kvaliteta otkupljene pšenica prošle godine bila na razini poboljšanja pozitivnog trenda, što se očekuje i ubuduće – rekao je Majdak. Pozvao je poljoprivrednike da se udruže te da svoje investicije usmjere prema skladišnim i preradnim kapacitetima jer je Ministarstvo najavilo kako će takve projekte smatrati prioritetnim projektima u budućnosti.
Ines STJEPANOVIĆ
RASPOLAGANJE DRŽAVNIM ZEMLJIŠTEM
Državni tajnik Majdak spomenuo je novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, na osnovi kojeg su jedinice lokalne samouprave dostavile i na svojim gradskim i općinskim vijećima odobrile planove raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Rekao je kako u pojedinim jedinicama lokalne samouprave koje su predvidjele zakup, odnosno prodaju državnog zemljišta, natječaji mogu početi već od jeseni ove godine.
RATARI SE NADAJU VIŠOJ CIJENI
Kako je rečeno na konferenciji za novinare, otkupnu cijenu pšenice ovogodišnjeg roda odredit će tržište i ovoga je trenutka rano govoriti o njoj. Ipak, ratari se nadaju da će cijena biti viša nego lani, kada se, ovisno o kvaliteti pšenice, kretala od 0,95 do 1,10 kuna po kilogramu. Ističu kako su im porasli troškovi, primjerice, plavog dizela za 30-ak posto. No predstavnici Žitozajednice kažu da će otkupna cijena biti tržišna te da je o njoj još rano govoriti jer žetva nije ni počela.