Magazin
USPOREDNI INTERVJU

Marijana Petir: Problem je trebalo rješavati na mjestu nastanka, a ne u Europi
Objavljeno 16. lipnja, 2018.

Oko pitanja raspodjela kvota migranata, odnosno tražitelja azila, u Europskoj uniji i dalje nema zajedničkog dogovora, što se pokazalo i na posljednjem ministarskom sastanku u Luxembourgu.

Zašto o tom jako važnom pitanju izostaje transparentno i svima prihvatljivo rješenje?

- Najveća je prepreka za kompromis državama članicama pitanje kvota jer već se dvije godine pokušavaju dogovoriti oko reforme Dublinske uredbe, koja propisuje da se zahtjev za azilom rješava u državi u kojoj je tražitelj kročio na tlo EU-a. S druge strane, Europska komisija predlaže uvođenje automatskog mehanizma raspodjele tražitelja azila po državama članicama. Trijalog Vijeća, Komisije i Parlamenta započeo je u rujnu prošle godine, no Vijeće je to koje ima drukčija razmišljanja od Parlamenta i Komisije. Europski parlament u travnju 2016. usvojio je Rezoluciju o stanju na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji, a ove godine u travnju rezoluciju o napretku Globalnih sporazuma UN-a o migracijama i izbjeglicama. Rezolucija upućuje na to da na temelju načela solidarnosti sve države moraju biti uključene i da se postojeći Dublinski sustav dopunjuje kroz obvezujući mehanizam solidarnosti. No, znamo da neke države članice poput Češke, Mađarske i Slovačke nisu bile spremne surađivati kad je u pitanju premještanje migranata. Češka je prema planu trebala primiti 1591 osobu, Mađarska 1294, a Slovačka 902 osobe. Sve to upućuje na to da je potrebno tražiti nova rješenja na EU razini u suglasnosti s državama članicama ako ovo pitanje želimo učinkovito riješiti. Procjena je da će 2050. godine broj stanovnika u Africi narasti na 2.5 milijardi i ako se ne uhvatimo ukoštac s klimatskim promjenama, s terorizmom, sa siromaštvom i ostalim problemima, imat ćemo migracije biblijskih razmjera.

NAPETO U OKRUŽENJU

Ako se vratimo dvije-tri godine unatrag, dojam je kako EU nije učinkovito odgovorio na migracijsku krizu, pa sad problem dolazi na naplatu. Spominje se i odgovornost Angele Merkel... Što je zapravo trebalo učiniti u toj prvoj fazi migrantske krize, a propušteno je napraviti?

- Migracije su bez sumnje jedan od najvećih europskih problema koji predstavlja izazov za Europsku uniju kao cjelinu, i problem je trebalo rješavati na mjestu njegova nastanka, a ne u Europi. Također je bilo nužno napraviti razliku između ratnih i ekonomskih migranata i prije svega pružiti svu potrebnu pomoć onima koji spašavaju goli život. Tragično je da su u potrazi za boljim životom ljudi koji su pristizali u Europu na Mediteranu gubili svoje živote. Upozoravala sam još 2014. godine na to da treba rješavati uzroke te da se EU mora početi oštrije boriti protiv krijumčara i trgovaca ljudima koji su u crno zavili tisuće obitelji obećavajući im bolji život. Ujedno, smatram kako je bilo nužno pomoći u stabilizaciji uvjeta u zemljama iz kojih su ljudi mahom napuštali svoje domove i omogućiti im sigurno utočište u prvoj susjednoj zemlji. Na takve aktivnosti EU je trebao usmjeriti svoju pozoornost i novac. Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije (IOM) 1.011.700 migranata stiglo je brodovima, a 34.900 kopnom. IOM tvrdi također kako je više od 3770 migranata poginulo pri prelasku Mediterana, što je zastrašujuće. Onima koji bježe od rata treba pružiti pomoć i zaštitu. Usporedno je potrebno ulagati u zemlje iz kojih migrantski val dolazi - osigurati uvjete za dostojanstven život, obrazovanje, radna mjesta... Jer Europa je premala za sve koji bi u njoj mogli potražiti bolji život. Bolji život moramo osigurati u svakom kutku svijeta. To je i naš zadatak i naša odgovornost.

Kad se radi o migrantima, aktualno je i pitanje sigurnosti granica, pitanje tzv. hot spotova i dr. Je li se RH u svezi s tim dobro postavila i što se još treba učiniti?

- Na ministarskom sastanku u Luxembourgu održanom 5. lipnja u ime Republike Hrvatske sudjelovali su ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Ministar Božinović u nekoliko je navrata izjavio da ako zemlje koje su dalje od Hrvatske na migrantskoj ruti prema zapadnoj Europi zatvore svoje granice za migrante, Hrvatska neće postati 'hot spot' država. Ministar je također, nakon što je potpisao Memorandum o razumijevanju o raspoređivanju Frontexova časnika za vezu u Hrvatskoj, rekao kako je Hrvatska 'dovoljno snažna, ima dovoljno kapaciteta da, u jednoj normalnoj situaciji, pa i u situaciji koju vidimo posljednjih dana s pojačanim brojem migranata, odrađuje taj posao bez velikih problema'. Također je dodao da bi se situacija s povećanjem broja migranata mogla spriječiti jedino aktivnim doprinosom zemalja od Grčke, Makedonije, Albanije, Crne Gore, do Srbije i Bosne i Hercegovine, čemu u prilog idu i novi podaci Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) da je sedam tisuća migranata u prvom tromjesečju 2018. godine ušlo u Europu preko istočnog Mediterana, što je 30 posto više nego u istom razdoblju 2017. Europska komisija prošloga je mjeseca izvijestila da je situacija i dalje osjetljiva zbog trenutačnog migracijskog pritiska koji je vidljiv u nedavno povećanom broju dolazaka na istočnosredozemnoj i zapadnosredozemnoj ruti, pri čemu navode da je posljednjih mjeseci prijavljeno intenzivnije kretanje kroz Albaniju, Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu. Situacija u susjednoj BiH iznimno je složena zbog pojačanog priljeva migranata. Prema raspoloživim podacima Ministarstva sigurnosti BiH, od 1. siječnja do 3. lipnja ove godine, Službi za poslove sa strancima BiH prijavljeno je 5319 nezakonitih migranata, od kojih je 4721 iskazao namjeru zatražiti azil, a 437 migranata podnijelo je zahtjev za azil. Prema procjenama međunarodnih organizacija do ljeta se u BiH očekuje 10.000 migranata. To su zabrinjavajuće brojke i Hrvatska se mora dobro pripremiti.

Mađarski premijer Viktor Orban zatvorio je granicu svoje zemlje. Treba li se i RH na taj način osigurati?

- Postavljanje žice na granice nije rješenje i to ne smije biti naš pristup, nego treba tražiti efikasne instrumente, ali zajednički na EU razini, kojima će se s jedne strane očuvati solidarnost prema onima koji su u potrebi kao jedno od temeljnih načela EU-a, a s druge strane pružiti potrebna sigurnost vlastitom stanovništvu. I Slovenija je nažalost postavila žicu, ne samo Mađarska, a ovih dana svjedočili smo da Italija i Malta nisu dopustile brodu sa 629 afričkih migranata da pristane u njihovim lukama. Ovo je humanitarno pitanje kojemu je Španjolska tako pristupila, dok je nadbiskup Valencije formirao i poseban stožer od strane Katoličke Crkve koji će pomoći u njihovu zbrinjavanju. Vraćajući se na Mađarsku - Mađarska je prije izbijanja krize upozoravala da najveći broj zahtjeva za azil dobivaju iz Albanije, Kosova i Srbije, a ne od ljudi koji pristižu iz ratom ugroženih područja te je apelirala na izmjenu europskog zakonodavstva, za što nije bilo sluha. Ipak, 2015. godine Mađarska je nakon Njemačke primila najveći broj migranata - 177.135 osoba zatražilo je azil. No, sljedeće godine azil je u Mađarskoj zatražilo 29.430, a prošle godine njih 3390. S druge strane, u Njemačkoj je 2015. zabilježeno 476.510 tražitelja azila, 2016. - 745.155, a prošle godine 222.560. Ako pogledamo podatke, u Hrvatskoj je u 2016. azil zatražilo 2225 osoba, dok se taj broj u 2017. smanjio te je iznosio 975 osoba. Prema podatcima Eurostata u 2016. najviše onih koji su azil zatražili u Hrvatskoj bilo je iz Afganistana i Sirije, zatim slijede Irak, Pakistan, Iran i drugi.

BiH JE TRANZITNA ZONA

Je li moguć novi, masovniji migrantski val?

- Nova balkanska ruta već je formirana i pitanje je kada će stvar eskalirati. Broj migranata koji preko Albanije pokušavaju stići do zapadne Europe ove je godine porastao te međunarodne organizacije apeliraju na proširenje kapaciteta u BiH za prihvat izbjeglica. UNHCR je iz razgovora s migrantima došao do spoznaje da većini izbjeglica i migranata nije krajnja destinacija BiH, kao ni druge zemlje u regiji poput Albanije i Crne Gore. Oni su također naglasili kako je zamjetno, budući da praktički ne mogu nastaviti svoje putovanje iz Srbije u Mađarsku i Hrvatsku, da pokušavaju preko Bosne i Hercegovine ući u Hrvatsku, kako bi od tamo nastavili do svojih krajnjih destinacija, uglavnom zemljama zapadne Europe. Kad je u pitanju Hrvatska, koliko je poznato, u svibnju je u policijskim prihvatnim centrima za migrante u Porinu, Kutini, Ježevu, Tovarniku i Trilju bilo smješteno ukupno 446 osoba.(D.J.)

 

MARIJANA PETIR, HRVATSKA ZASTUPNICA U EUROPSKOM  PARLAMENTU

Potrebno je ulagati u zemlje iz kojih migrantski val dolazi. Europa je premala za sve koji bi u njoj mogli potražiti bolji život...