Uz prestižni natjecateljski program, 27. Dani hrvatskog filma, koji se od 16. do 20. lipnja održavaju u kinu Tuškanac, Centru za kulturu Trešnjevka, parku Stara Trešnjevka, Staroj vojnoj bolnici, na Ljetnoj pozornici Tuškanac i Akademiji dramske umjetnosti, u popratnim programima nude i niz nezaobilaznih, novih i klasičnih filmskih djela svih rodova u nekoliko intrigantnih sekcija. Prije svega, u programu “Izvan okvira” prikazuju se novi filmovi s estetskim ili tematskim pomakom. Nauljeni hrvači na ledini, s rukama duboko u kratkim traper-hlačama svojih protivnika ili muškarci sa Sicilije koji kotrljaju kolutove sira niz kale samo su neki od junaka dokumentarca “Playing Men” Matjaža Ivanišina u kojemu važnu ulogu igra i Goran Ivanišević. U esejističkom dokumentarcu “Botanički dnevnik” Željko Kipke, jedan od najvećih živućih hrvatskih slikara, nakon operacije kralježnice šeće Martinovkom i Botaničkim vrtom, dijeleći s nama numerološke i mistične opservacije. U dokumentarcu “Perspektivan” možemo vidjeti novinara, scenarista i književnika Antu Tomića kako srče juhu i gleda televiziju u autoironičnom autoportretu njegova sina Andrije.

“Doma za Božić” Tomislava Đurinca autanje je studenta režije, koji je upravo prekinuo vezu s poznatim mladim glumcem, na obiteljskom božićnom ručku. “Nonna” Marija Pućića rastanak je od umiruće bake kroz kadar u kojem se sažima drama starosti, smrti i razdvajanja, a “Koliko god nas noge nose” talentirane Renate Lučić obiteljska je ispovijed o razdvojenim i paralelnim životima. I na kraju, u igranom filmu Igora Jelinovića “Sandra i Marina” pratimo dvije djevojke na neuspjelom parti-vikendu u Zagrebu. Ukupno deset je filmova u programu "Izvan okvira" koji je na rasporedu od 17. do 19. lipnja u kinu Tuškanac od 23 sata.

U programu obnovljene baštine "Retro" u suradnji sa Zagreb filmom izdvojeni su nedavno restaurirani naslovi – sjajna prilika da ih se vidi u pravom formatu i s izvrsnom slikom. U natjecateljski program DHF-a prošle je godine u obliku predigre uvedena "obvezna lektira", a činile su je svježe digitalno restaurirani filmovi iz hrvatske baštine. Programom se htjela skrenuti pozornost na provjerene vrijednosti domaćega filma kojima na festivalima obično pripadne mjesto u rubnim popratnim programima, ako su raspoložive kopije uopće prikladne za prikazivanje u digitalnim kinima. U suradnji s arhivom Zagreb filma i ove se godine prikazuju i uvodnom riječi predstavljaju restaurirani klasici, “Splendid Isolation” Petra Krelje, u povodu dodjele nagrade Zlatni Oktavijan za životno djelo tome redatelju više od 200 dokumentaraca; “Mačka” nedavno preminulog velikana animiranog filma Zlatka Boureka; igrano “Putovanje” Bogdana Žižića i “Vrijeme šutnje” Rudolfa Sremca.

Dvadeset sedmi DHF odlučio je ne ići protiv globalne nogometne struje, već joj se komplementarno prepustiti. U parku Stara Trešnjevka, na otvorenoj pozornici, nudi se tako izbor kratkih filmova o "najvažnijoj sporednoj stvari" pod nazivom "Više od igre – nogomet u hrvatskom filmu": “Kratke lopte – Razmjena dresova Bobe Jelčića”, spotovi Pips, Chips & Videoclipsa i Hladnog piva, “Nogomet” Ane Hušman, “Utakmica” Krešimira Zimonića, “Kelti” Đure Gavrana te “Vox populi” Nikole Babića. Gledateljima koji ne mogu bez nogometa, a vole ga gledati na otvorenom, DHF u stankama među utakmicama svjetskoga prvenstva nude ove pomalo subverzivne filmske poglede na nogomet i njegove nuspojave u režiji nekolicine domaćih filmaša. Tim kratkišima, realiziranima u svim filmskim rodovima, zajedničko je to da gledaju onkraj planetarnog fenomena koji je odavno i posvuda postao više od igre. Program je na rasporedu 19. lipnja od 21.30 sati.

Ista ljetna pozornica 17. lipnja od 21,30h je posvećena mlađim gledateljima, ali i nostalgičarima svih generacija. Naime, na rasporedu je revija junaka domaćih animiranih serijala: Maxi Cata, Ptice i crveka, Inspektora Maske, Profesora Baltazara i Malih letećih medvjeda. Inspektor Maska zajedničko je djelo nekolicine pionira Zagrebačke škole crtanoga filma, a najavljen je uspješnim filmom Vatroslava Mimice “Inspektor se vratio kući”. Maxi Cat je vjerojatno najpoznatiji domaći crtani mačak, a njegov umjetnički otac Zlatko Grgić začeo je i legendarnog Profesora Baltazara. Grgić je kasnije 1977. realizirao i pilot-epizodu serije “Ptica i crvek”, na kojoj su nastavili raditi drugi autori, no galerija serijskih junaka rođenih u Zagrebu ne bi bila potpuna bez ekološki osviještenih “Malih letećih medvjedića”, popularnog hrvatsko-kanadskog serijala koji se prikazivao u stotinjak zemalja svijeta.T.K.