Ekonomija
PRIJELAZ NA KRUŽNO GOSPODARSTVO

Javna poduzeća trebala bi kupovati i koristiti reciklirane proizvode
Objavljeno 15. lipnja, 2018.
Ponovnom uporabom otpada tvrtke u EU-u mogu uštedjeti 600 mlrd. eura

Europski parlament usvojio je rezoluciju kojom traži da se kružno gospodarstvo postavi kao jedan od prioriteta kohezijske politike Europske unije. Rezoluciju usvojenu velikom većinom od 588 glasova pripremio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec. Protiv je glasalo 77 zastupnika, a 21 je bio suzdržan.

Stručnjaci u EU-u zagovaraju zaokret prema kružnoj ekonomiji jer je sve veća potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa. Cijeli niz materijala koje koristimo ograničen je dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koje su izvori.

Izvješće zastupnika Zelenih Davora Škrleca traži da se više sredstava kohezijske politike nakon 2020. ulaže u tranziciju prema kružnoj ekonomiji kao okosnici održivog razvoja i prevladavanja klimatskih izazova. Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u, kako se procjenjuje, mogla bi ostvariti netouštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8 posto godišnjeg prometa, godišnje bi se emisije stakleničkih plinova smanjile za od dva do četiri posto i otvorilo bi se, prema procjenama, 580 tisuća novih radnih mjesta.

“U ovom izvješću htjeli smo istaknuti koje su manjkavosti u sadašnjoj kohezijskoj politici što se tiče cirkularne ekonomije i što bi trebalo napraviti. Mogu reći da se već prema prvim prijedlozima Komisije vidi da smo uspjeli u tome, dakle kružna ekonomija ušla je kao jedan od političkih ciljeva u uredbu o zajedničkim pravilima i dalje se veže kroz financiranje”, objasnio je Škrlec za Hinu.

“Tražili smo da se postave jasni indikatori uspješnosti provedbe, da kružno gospodarstvo postane jedan od prioriteta i ciljeva u kohezijskoj politici, da se unutar zelene javne nabave primijeni kružni princip, odnosno da se u našim javnim poduzećima kupuju reciklirani proizvodi”.

Škrlec je član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta i zamjenski član u odboru za regionalni razvoj. Njegovo je izvješće prethodno dobilo široku podršku političkih skupina u nadležnom odboru parlamenta, kao i zastupnika u raspravi na plenarnoj sjednici u utorak navečer.

U Hrvatskoj je zelena javna nabava vrlo sporadična, ocjenjuje Škrlec te napominje da je ona povezana sa sustavom EMAS, dobrovoljnim instrumentom EU-a za ekološko upravljanje. “Možemo slobodno proći našim javnim institucijama i nećemo vidjeti te znakove EMAS-a. Croatia Airlines ga na primjer nema za razliku od Lufthanse koja EMAS ima nekih 20 godina, Hrvatski sabor ga nema, Europski parlament ima, turistički sektor nema 'ecolabel' oznaku koja je također dio EMAS sustava”, primjećuje Škrlec.

“EMAS-a zahtijeva zelenu javnu nabavu, a ako to nemate, kako ćete uvesti kružni princip. Stalno navodimo da je upravo javna nabava važan i moćan financijski institut koji može dati poticaj i privatnom sektoru za veće stope recikliranja jer će se na taj način povećati potražnja za proizvodima koji su nastali iz recikliranih materijala.”

Kultura na zapadu polako se mijenja iz kulture posjedovanja u kulturu korištenja, a kroz EU fondove financiraju se centri za ponovnu upotrebu, popravak ili prenamjenu proizvoda, od starog namještaja do starih uređaja, napominje Škrlec, no primjećuje da “Hrvatska vrlo slabo promiče kružno gospodarstvo”.

Države članice će do 2025. godine morati reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada, do 2030. najmanje 60 posto, a do 2035. godine 65 posto komunalnog otpada. “Za Hrvatsku će to biti veliki izazov jer će morati ići na prenamjenu centara gospodarenja otpadom koji se baziraju na mehaničko-biološkoj obradi otpada koja se u Europskoj uniji napušta 2027.”, upozorio je Škrlec. Hina

KRUŽNO GOSPODARSTVO ZNAČILO BI I UČINKOVITU UPORABU RESURSA

Ruža Tomašić, izvjestiteljica u sjeni Europskih konzervativaca i reformista za izvješće ocijenila je da ono s pravom ističe kako kružno gospodarstvo ne podrazumijeva samo gospodarenje otpadom već i učinkovitu uporabu resursa, obnovljivu energiju, upravljanje vodama i poboljšanje kvalitete zraka: “Upravo su to neka od važnijih pitanja koja muče građane Hrvatske; onečišćeni zrak u Slavonskom Brodu, problem gospodarenja otpadom u Zagrebu, Splitu i drugim sredinama te plastični otpad u moru mogu biti kvalitetnije adresirani upravo snažnijom implementacijom mjera predloženih u ovom izvješću”.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VIRTUALNI DANI KARIJERA I ZNANJA

Posjetite najveći regionalni online sajam poslova i edukacije!

2

TTG TRAVEL EXPERIENCE RIMINI

Na sajmu u Italiji predstavljena Slavonija

3

2. SAJAM OPG-OVA NA OSJEČKOM FAKULTETU AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI

Promoviraju zdrave i kvalitetne proizvode domaćih proizvođača