Novosti
PRIJETNJA U BUDUĆNOSTI

Hoće li država moći starije ljude zaštititi od siromaštva?
Objavljeno 13. lipnja, 2018.
Ettore Marchetti: Starijima treba pomoći da ostanu zdravi i duže aktivni

Hrvatske mirovine niže su nego u ostalim državama članicama EU, no najveća je prijetnja u budućnosti, u kojoj postoji rizik da će zbog starenja stanovništva Hrvatska izgubiti mogućnost da zaštiti starije osobe od siromaštva, upozoreno je u utorak na predstavljanju Izvješća o primjerenosti mirovina iz 2018., Izvješća o starenju stanovništva iz 2018. i novih preporuka za Hrvatsku u okviru procesa Europskog semestra.

“Generalno, hrvatske mirovine manje su nego u ostalim državama članicama EU. No najveća prijetnja nalazi se u budućnosti. Postoji rizik da će u budućnosti, zbog starenja stanovništva, Hrvatska izgubiti mogućnost da zaštiti starije ljude od siromaštva. Stoga je potrebno osnažiti mlade ljude i pomoći im na tržištu rada, a starijima pomoći da ostanu zdravi i duže aktivni kako bi svi mogli pridonijeti društvu”, kazao je Ettore Marchetti, iz Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.

Egbert Holthuis, iz Glavne uprave EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, kazao je da se tržište rada u Hrvatskoj poboljšalo, no da postoji visoka stopa nezaposlenosti među mladim ljudima, stoga je potrebno poboljšati obrazovni sustav. “Također, ljudi moraju ostati na tržištu rada duže zbog sebe i djece, kako bi osigurali prikladne mirovine. Smatramo da bi Hrvatska trebala bolje iskoristiti EU strukturne fondove za insfrastrukturu i obrazovanje i da bi to trebalo ići brže”, dodao je.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ustvrdio je da podatci iz izvješća upućuju na potrebu mirovinske reforme. “Vidljivo je da imamo samo 20 posto umirovljenika koji su odradili 40 godina ili više, imamo deficit od 17 milijardi kuna i cilj je ove vlade da se uhvatimo u koštac s cjelovitom mirovinskom reformom, nešto što su prethodne vlade izbjegavale”, kazao je. Naglasio je da su formirane radne skupine na kojima će se rješenja detaljno raspraviti sa socijalnim partnerima te će do 15. rujna zakoni biti u saborskoj proceduri i usvojeni s 1. siječnja 2019.. “Cilj reforme je održivost mirovina i njihovo povećanje, odnosno adekvatnost. Cjelovita mirovinska reforma okrenuta je uglavnom budućim umirovljenicima, ali ćemo balansirati da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine”, istaknuo je Pavić.

Naveo je da ove godine imamo na raspolaganju 2,6 milijardi kuna namijenjenih za zapošljavanje, 60.000 više zaposlenih u odnosu prema godini prije, povećan je omjer radnika i umirovljenika i u travnju je bio 1,23, a lani je iznosio 1,20 zaposlenih na jednog umirovljenika. Cilj reforme je, kaže, povećanje radnog staža umirovljenika, s 30,7 godina, koliko iznosi sada, na 40 godina. “Nikako se neće dogoditi da imamo s posla na groblje, nego upravo i oni koji ulaze rano na tržište rada moći će, nakon 41 godine staža, ići u mirovinu i prije od 65 ili 67 godina”, rekao je. H

Jasna A. Petrović

predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

IZJEDNAČITI MIROVINE NASTALE IZ RADA S POSEBNIM MIROVINAMA

“Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić donedavno je u svakoj izjavi na temelju podataka OECD-a govorio da Hrvatska ima najvelikodušniji mirovinski sustav na svijetu. To nema veze s istinom i OECD je napravio pogrešku te smo ga upozorili da to ispravi. Ispravili su i ispričali se, no njegove izjave samo govore koliko on ne zna što je prioritet”, komentirala je predstavljeno izvješće Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. Dodala je kako je na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe ministar Pavić obećao da će umirovljenicima omogućiti rad. “On ne razumije što Europska komisija poručuje, a to je da smo po siromaštvu odmah do Bugarske. Dogovorio je s financijskim sektorom da se i dalje povećava drugi mirovinski stup, a to je totalno pogrešno”, upozorava Jasna A. Petrović, dodajući kako je potrebno izjednačiti mirovine nastale na temelju rada s posebnim mirovinama. “Ovo naše ministarstvo kao da živi na Marsu i ne prepoznaje prioritete”, zaključila je predsjednica SUH-a. M.Mihelić

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROSJEČNA MIROVINA KOJU HRVATI PRIMAJU IZ INOZEMSTVA IZNOSI 2050 KN

Austrijanci isplaćuju 14
mirovina, a u Njemačkoj
u staž ulazi i studiranje

2

POLICIJA UPOZORAVA NA PRIJEVARE PRI "IGRAMA" NA FACEBOOKU

Prevarantima poslali kopije osobnih iskaznica jer su mislili da će dobiti nekakvu nagradu

3

KOD SPOMEN OBILJEŽJA U NEMETINU

Obilježena 26. obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika