Nakon što im je Zakon o poljoprivrednom zemljištu raspolaganje državnim tablama vratio u njihovu nadležnost, jedinice lokalne samouprave (JLS) bile su u obvezi do 9. lipnja izraditi i donijeti programe raspolaganja poljoprivrednim zemljišem u vlasništvu Republike Hrvatske.

Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika/gradonačelnika te se on šalje na mišljenje Županiji i na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Za Grad Zagreb to je Gradska skupština. Lokalne samouprave za njihovu izradu imale su tri mjeseca, počevši od 9. ožujka, kada je na snagu stupio spomenuti zakon, kojim im ih je država vratila, nakon “kraće neuspjele avanture”, kada je raspolaganje državnom zemljom dala Agenciji za poljoprivedno zemljište, koja se nije mogla nositi s tako opsežnim poslom. U pitanju je ukupno više od 870.000 državnih hektara, a Agencija je nedavno ugašena. Posao njezinih djelatnika, sada kada je državna zemlja opet u rukama lokalne samouprave, preuzeli su gradski i općinski vijećnici, njih oko 2500 iz ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, koji odlučuju o programima i natječajima.

Država je vraćanje raspolaganja državnom zemljom “lokalcima” objasnila time da oni najbolje znaju stanje na terenu.

Još je prerano govoriti je li svih 556 jedinica izradilo i usvojilo programe jer materijali pristižu. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako u sljedećih 10-15 dana očekuju dostavu navedenih programa na mišljenje županijama i istovremeno na suglasnost Ministarstvu. U roku je – dan uoči njegova isteka, 8. lipnja, program usvojilo i Gradsko vijeće Đakova. Dok je dio JLS izradu programa povjerio raznim tvrtkama, Đakovčani su ga sami izradili - Grad je taj posao povjerio svom nedavno oformljenom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam. Đakovčanima je bilo bitno da se program donese u roku jer u suprotnom stvar bi prešla u nadležnost Županije, ali i prihodi.

– Bitno nam je da ostane u okviru JLS, želimo sami upravljati raspolaganjem državnom zemljom - naglasio je đakovački gradonačelnik Marin Mandarić.

Jer prihod JLS-a od raspolaganja državnom zemljom je 65 posto, županiji pripada 10, a državi 25 posto. Ne treba trošiti riječi bez kojih bi sredstava lokalne samouprave mogle ostati ne ispune li rok.

“Ako JLS ne izradi i ne donese svoj program u zakonskom roku, donijet će ga upravni odjel županije nadležan za poljoprivredu, na čijem se području JLS nalazi, u roku od 30 dana od isteka roka koji je bio propisan za donošenje programa od strane JLS, a na trošak sredstava proračuna JLS”, objašnjavaju u Tolušićevu ministarstvu. Ocjenjuju da su jedinice lokalne samouprave ozbiljno pristupile izradi programa raspolaganja za svoje teritorijalno područje.

“Ministarstvo poljoprivrede je u posljednja tri mjeseca održavalo terenske prezentacije zakona po županijama i u kontinuiranoj smo interakciji s JLS, pa i sa samim korisnicima. Interes JLS iznimno je velik i možemo zaključiti da su ovaj put odgovornije i ažurnije pristupile izradi svojih programa nego u prethodnom razdoblju”, ističu u Ministarstvu, gdje kažu kako je, u skladu sa svim tim, opravdano očekivati da će većina JLS svoje programe donijeti na lokalnim vijećima u roku.

U roku je predlagatelj đakovačkog programa zaprimio više od 20 pisanih prigovora, čija se većina odnosi na prodaju, no Gradsko vijeće nije ih usvojilo, i to zbog formalnih razloga.

– Prigovori imaju osnove, no nemamo još sva očitovanja javno-pravnih tijela, ali sugerirano nam je da program donesemo u roku. On će doživjeti izmjene, već sada je jasno da natječaj neće ići po ovakvom programu, pa će kod “pravog” programa prigovori biti uzeti u obzir - kaže Mandarić.

Nada se tome i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

– Očekujemo detaljnu dopunu programa, pa da se raspravi opravdanost prigovora i usvoji ih se - kaže Brlošić.

Novi zakon prvi put daje prednost OPG-ovima, malim i mikro poduzetnicima, stočarima bez dovoljno zemlje s obzirom na broj uvjetnih grla te mladima. Na listi prava prvenstva su i dosadašnji zakupci koje novi ugovor čeka tek ako su realizirali gospodarski plan na temelju kojeg su dobili hektare. Zakup državne zemlje preko javnog natječaja, koji provodi JLS, na rok je od 25 godina s mogućnošću produženja na isto razdoblje. Vlasnik 30 posto poljoprivrednog zemljišta u RH je država, a 70 posto u rukama je privatnika. Od ukupno 874.000 hektara državnog zemljišta šumskog je 421.600, a ostalo je poljoprivredno. Zakup/koncesija je na 142.500 hektara oranica i ribnjaka, privremeno korištenje je na 82.600, a korištenje nije evidentirano za 138.800 hektara.