Ekonomija
PROGRAM ZA DRŽAVNU ZEMLJU

Ako promaše rok, lokalci gube 65% prihoda od zemlje
Objavljeno 13. lipnja, 2018.
Oko 2500 vijećnika iz 556 jedinica lokalne samouprave odlučuje o programu i natječajima

Vezani članci

ŠIMO OREŠKOVIĆ, UMIROVLJENI SINDIKALIST PPDIV-A

Poljoprivredna poduzeća strahuju od gubitka zemlje

Nakon što im je Zakon o poljoprivrednom zemljištu raspolaganje državnim tablama vratio u njihovu nadležnost, jedinice lokalne samouprave (JLS) bile su u obvezi do 9. lipnja izraditi i donijeti programe raspolaganja poljoprivrednim zemljišem u vlasništvu Republike Hrvatske.

Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika/gradonačelnika te se on šalje na mišljenje Županiji i na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Za Grad Zagreb to je Gradska skupština. Lokalne samouprave za njihovu izradu imale su tri mjeseca, počevši od 9. ožujka, kada je na snagu stupio spomenuti zakon, kojim im ih je država vratila, nakon “kraće neuspjele avanture”, kada je raspolaganje državnom zemljom dala Agenciji za poljoprivedno zemljište, koja se nije mogla nositi s tako opsežnim poslom. U pitanju je ukupno više od 870.000 državnih hektara, a Agencija je nedavno ugašena. Posao njezinih djelatnika, sada kada je državna zemlja opet u rukama lokalne samouprave, preuzeli su gradski i općinski vijećnici, njih oko 2500 iz ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, koji odlučuju o programima i natječajima.

Država je vraćanje raspolaganja državnom zemljom “lokalcima” objasnila time da oni najbolje znaju stanje na terenu.

Ozbiljan pristup

Još je prerano govoriti je li svih 556 jedinica izradilo i usvojilo programe jer materijali pristižu. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako u sljedećih 10-15 dana očekuju dostavu navedenih programa na mišljenje županijama i istovremeno na suglasnost Ministarstvu. U roku je – dan uoči njegova isteka, 8. lipnja, program usvojilo i Gradsko vijeće Đakova. Dok je dio JLS izradu programa povjerio raznim tvrtkama, Đakovčani su ga sami izradili - Grad je taj posao povjerio svom nedavno oformljenom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam. Đakovčanima je bilo bitno da se program donese u roku jer u suprotnom stvar bi prešla u nadležnost Županije, ali i prihodi.

– Bitno nam je da ostane u okviru JLS, želimo sami upravljati raspolaganjem državnom zemljom - naglasio je đakovački gradonačelnik Marin Mandarić.

Jer prihod JLS-a od raspolaganja državnom zemljom je 65 posto, županiji pripada 10, a državi 25 posto. Ne treba trošiti riječi bez kojih bi sredstava lokalne samouprave mogle ostati ne ispune li rok.

“Ako JLS ne izradi i ne donese svoj program u zakonskom roku, donijet će ga upravni odjel županije nadležan za poljoprivredu, na čijem se području JLS nalazi, u roku od 30 dana od isteka roka koji je bio propisan za donošenje programa od strane JLS, a na trošak sredstava proračuna JLS”, objašnjavaju u Tolušićevu ministarstvu. Ocjenjuju da su jedinice lokalne samouprave ozbiljno pristupile izradi programa raspolaganja za svoje teritorijalno područje.

“Ministarstvo poljoprivrede je u posljednja tri mjeseca održavalo terenske prezentacije zakona po županijama i u kontinuiranoj smo interakciji s JLS, pa i sa samim korisnicima. Interes JLS iznimno je velik i možemo zaključiti da su ovaj put odgovornije i ažurnije pristupile izradi svojih programa nego u prethodnom razdoblju”, ističu u Ministarstvu, gdje kažu kako je, u skladu sa svim tim, opravdano očekivati da će većina JLS svoje programe donijeti na lokalnim vijećima u roku.

U roku je predlagatelj đakovačkog programa zaprimio više od 20 pisanih prigovora, čija se većina odnosi na prodaju, no Gradsko vijeće nije ih usvojilo, i to zbog formalnih razloga.

– Prigovori imaju osnove, no nemamo još sva očitovanja javno-pravnih tijela, ali sugerirano nam je da program donesemo u roku. On će doživjeti izmjene, već sada je jasno da natječaj neće ići po ovakvom programu, pa će kod “pravog” programa prigovori biti uzeti u obzir - kaže Mandarić.

Tko ima prednost

Nada se tome i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

– Očekujemo detaljnu dopunu programa, pa da se raspravi opravdanost prigovora i usvoji ih se - kaže Brlošić.

Novi zakon prvi put daje prednost OPG-ovima, malim i mikro poduzetnicima, stočarima bez dovoljno zemlje s obzirom na broj uvjetnih grla te mladima. Na listi prava prvenstva su i dosadašnji zakupci koje novi ugovor čeka tek ako su realizirali gospodarski plan na temelju kojeg su dobili hektare. Zakup državne zemlje preko javnog natječaja, koji provodi JLS, na rok je od 25 godina s mogućnošću produženja na isto razdoblje. Vlasnik 30 posto poljoprivrednog zemljišta u RH je država, a 70 posto u rukama je privatnika. Od ukupno 874.000 hektara državnog zemljišta šumskog je 421.600, a ostalo je poljoprivredno. Zakup/koncesija je na 142.500 hektara oranica i ribnjaka, privremeno korištenje je na 82.600, a korištenje nije evidentirano za 138.800 hektara.

Suzana ŽUPAN
SVAKI UGOVOR “BLAGOSLOVIT” ĆE DORH

Uz lokalne vlasti, zakon je vratio u igru i DORH, koji će “blagosloviti” svaki ugovor. Podsjetimo, iz zakona ga je 2013. “izgnao” tadašnji ministar Tihomir Jakovina. “Decentraliziramo sustav dodjele državnog zemljišta, ukidamo Agenciju za poljoprivredno zemljište i u postupak dodjele zemlje vraćamo DORH, kako bismo spriječiti manipulacije državnim zemljištem”, sažeo je ministar Tomislav Tolušić. “Argument za decentralizaciju raspodjele prema takvom modelu utemeljen je na činjenici da teren ipak najbolje zna tko je pravi poljoprivrednik kojemu manjka hektara kako bi bio konkuretan, a tko je mešetar. Neće biti samovoljne dodjele zemljišta jer odluku ne donosi pojedinac, nego općinsko ili gradsko vijeće, a ono što oni odluče još čeka filtar županije pa Ministarstva poljoprivrede i na kraju DORH-a, koji mora dati suglasnost za svaki ugovor”, naveo je Tolušić, uz poruku da na taj način “nema mjesta nikakvom strahu od šerifovanja”.

KOD PRODAJE ZEMLJE PREDNOST IMAJU DOSADAŠNJI POSJEDNICI

U đakovačkom primjeru izražen je interes za prodaju državne zemlje, o čemu svjedoče i prigovori, no Grad još nije primio očitovanja svih javno-pravnih tijela o P1 I P2 zemljištima. Prodaja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države provodi se na temelju javnog natječaja. Početna vrijednost za prodaju ide na temelju podataka iz modula eNekretnine. “Predmet prodaje ne mogu biti: ribnjaci, zajednički pašnjaci, komasirane, arondirane površine poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredno zemljište koje graniči s građevinskim područjima te osobito vrijedna obradiva (P1) i vrijedna obradiva (P2) zemljišta (osim iznimno)”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Veličina čestice koja može biti predmet prodaje za priobalno područje je jedan hektar, odnosno 10 ha za kontinent, a ograničenje maksimalne površine koju jedan kupac može kupiti je pet odnosno 50 ha. Na javnom natječaju za prodaju prednost imaju dosadašnji posjednici, mladi poljoprivrednici do 41. godine, nositelji OPG-a koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću, fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području JLS za koju se raspisuje javni natječaj.

25

godina rok je zakupa državne zemlje preko javnog natječaja, koji provodi JLS, s mogućnošću produženja na isto razdoblje

Možda ste propustili...

U OBŽ-U 149 ICT TVRTKI S 596 ZAPOSLENIH

Jurlina: ICT sektor prati pozitivne trendove

MARIO TURALIJA, ČLAN UPRAVE HAMAG-BICRO-A

HAMAG-BICRO prva je i prava adresa za svakog poduzetnika

Najčitanije iz rubrike