Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u ponedjeljak svoje demografske mjere, podijeljene u četiri skupine - gospodarske mjere, reforma javne uprave, mjere obiteljske politike i mjere useljavanja.

Na njima je radila skupina stručnjaka iz raznih područja predvođena predsjedničinim savjetnikom, demografom Anđelkom Akrapom.

Ipak, predsjednica RH nije mogla odgovoriti na novinarski upit koliko bi njezine mjere stajale državu. “Kolikogod da koštalo, mislim da nije skupo, jer mislim da je budućnost neprocjenjiva”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović. “Riječ je o životnom pitanju, pitanju opstanka Hrvatske kao države i naroda”, rekla je predsjednica RH na početku, istaknuvši kako je rješavanje pitanja demografije bilo i u njezinu programu kad je pobijedila na predsjedničkim izborima. “Provedba mjera ima svoju cijenu, no njihova neprovedba ima još veću, a to je nestanak hrvatskog naroda i države”, istaknula je šefica države i naglasila kako je demografska revitalizacija “bila i jest pitanje kojemu sam odlučila posvetiti svoj mandat”. “Rješavanje demografskih problema neodvojiv je, sastavni dio ukupne razvojne politike”, rekla je.

Istaknula je i kako je plan mjera pisala osobno, u suradnji sa svojim savjetnicima, dodavši da je dokument radni i da se može mijenjati te kako je namjera potaknuti javnu raspravu, u koju moraju biti uključene “sve pore društva i države”.

Predsjednica RH smatra kako su Hrvatskoj potrebne duboke, korjenite društvene promjene. “Ovaj prijedlog mjera ne ovisi samo o gospodarskim okolnostima i političkoj volji za njihovu provedbu nego i o društvenoj klimi”, rekla je. Podsjetila je kako je prema popisu stanovništva iz 2011. Hrvatska imala 4,284.889 stanovnika. “Trenutno ima manje od četiri milijuna, to je procjena sa snažno izraženom neravnotežom u dobnom sastavu. Ako ne zaustavimo pad, imat ćemo milijun stanovnika manje do 2051. godine”, iznijela je predsjednica već poznate činjenice, upozorivši kako Hrvatska demografski stari i “da će naš mirovinski sustav biti neodrživ”.

Istaknula je tri razloga iseljavanja iz Hrvatske, a to su, smatra, opća društvena klima, radni i materijalni status u državi te subjektivne naravi, želje za putovanjem i stjecanjem dodatnog iskustva. “Nije problem što građani odlaze u druge države radi vlastitog obrazovanja i napredovanja, problem je u tome što ne stvaramo uvjete za njihov povratak”, rekla je predsjednica.

Prva skupina predsjedničinih mjera su one gospodarske.

“Temelj mora biti stvaranje okruženja koje će pogodovati stvaranju radnih mjesta”, kaže predsjednica, a dodaje i da porezni sustav mora biti konkurentan za poslovanje. “Porezna reforma je ključ svega, glavni cilj je smanjiti trošak rada za poslodavce i povećati neto-plaće”, kaže Grabar-Kitarović.

Druga ključna reforma je reforma javne uprave koja mora postati servisni centar građanima. Kao ključni alat vidi potpunu digitalizaciju javne uprave. Istaknuta je važnost rješavanja problema blokiranih građana. Predsjednica predlaže da se iz postupka ovrha isključe posrednici i da se ovrhe vrate u nadležnost sudova: “Uloga je države da taj problem riješi, a ne da troškove prebacuje na građane”.

Jedna od predstavljenih mjera je i uvođenje instituta apsolutne zastare. Također predsjednica predlaže izmjenu Zakona o stečaju potrošača. Smatra kako stečaj trebaju voditi trgovački sudovi, da treba regulirati područje zateznih kamata kako one ne bi nadizlazile glavnicu te ispitati zakonitost tvrtki koje naplaćuju potraživanja.

Važan dio njezinog prijedloga su mjere obiteljske politike razvrstane u tri segmenta - financijske mjere i olakšice, usluge skrbi o djeci, vrijeme za obiteljske dopuste i slobodne dane... “Problem je u nesrazmjeru između želja obitelji i materijalnih okolnosti. Podrška obiteljima s djecom ima za cilj smanjiti razliku između stvarnog i željenog broja djece”, rekla je.

“Naknade imaju funkciju socijalnih davanja, a rješavanje demografske problematike pripada prije svega razvojnoj politici”, rekla je Grabar Kitarović naglašavajući kako je osobito kritična prema institutu dječjeg doplatka i načinu na koji se on provodi u Hrvatskoj. “Moramo uvesti univerzalni dječji doplatak koji će biti u funkciji podizanja nataliteta”, rekla je predsjednica.

Četvrta skupina su mjere useljavanja u okviru koje predsjednica predlaže osnaživanje Ureda za Hrvate izvan RH jer on sada ima protokolarnu ulogu, a trebalo bi mu dati “prave ovlasti”. Smatra da su bitne i izmjene zakona o hrvatskom državljanstvu, kao i integracija imigranata. “Trebamo programe razmjene srednjoškolaca, online programe učenja jezika i aktivnu promociju kroz diplomatsko-konzularna predstavništva. U države u kojima postoji veliko iseljeništvo moramo slati ljude koji će raditi s njima za Hrvatsku u gospodarskom smislu”, navodi predsjednica.

Bitan dio ove skupine mjere je ciljano useljavanje, u skladu s potrebama tržišta rada. “Ključni uvjet stabilnosti je postojanje središnjeg tijela koje bi se bavilo ovom problematikom. Jedan model je Ministarstvo demografske revitalizacije. Sadašnji pristup je pogrešan, a ministarstvo s malim brojm ljudi pomoglo bi koordinaciji svih mjera”, smatra predsjednica. Druga varijanta je imenovanje potpredsjednika Vlade nadležnog za ta pitanja ili osnivanje ureda Vlade za demografsku revitalizaciju pod izravnim nadzorom premijera.

Predsjednica je naglasila je i važnost sredstava iz europskih fondova. “Administrativni kapaciteti za povlačenje europskih sredstava su nam vrlo niski”, upozorava.

Zaključila je kako ovaj prijedlog demografskih mjera proizlazi “iz odgovornosti koju kao predsjednica RH osjećam za dobrobit hrvatskih građana”.

“Pozivam Vladu, saborske zastupnike, oporbu, poslodavce, sindikate... sve vas da se svi zajedno uključimo u raspravu i djelovanje u izgradnju prosperitetne države i društva jednakih mogućnosti”, zaključila je predsjednica.

Odgovarajući na novinarska pitanja rekla je kako joj je žao što nije prihvaćen njezin prijedlog za zajedničkom sjednicom Vlade. “Umjesto da se međusobno optužujemo moramo postići nacionalni konsenzus”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović koja se nada da će dokument s njezinim demografskim mjerama, koji je poslala Vladi, biti prihvaćen te da će se postići nacionalni konsenzus oko njega.