Nakon ječma, čija je žetva ove godine uranila kao nikada do sada i počela je 28. svibnja, desetak dana ranije nego prošle godine, zbog visokih temperatura koje su ubrzale rast i zriobu požurit će i žetva pšenice.

Pojedini ratari procjenjuju da će skidanje najranijih sorti pšenice ponegdje početi već ovoga tjedna, dok će drugdje, poput Đakovštine, s ulascima kombajna u polja još malo pričekati, no u Žitozajednici kažu kako će to biti ipak samo pojedinačni slučajevi, da će prava žetva ove krušarice početi ipak krajem lipnja što nije neuobičajeno.

Iako smo lani bili skeptični u procjenama žetve 2017., pozivajući se na to da pšenice u jesen 2016. nikada nije bilo zasijano manje u 26 godina samostalne Hrvatske – 98.000 hektara, Državni zavod za statistiku kasnije je korigirao taj podatak, pa smo tom krušaricom pretprošle jeseni bili zasijali 116.000 hektara te imali odličnu žetvu od 682.000 tona i s izvrsnim prinosom od 5,9 tona po hektaru.

U lanjskoj jesenskoj sjetvi, ratari su se u većem broju opet vratili pšenici jer je ona naša tradicija, ali i stvar plodoreda pa (niska) cijena i nezadovoljstvo proizvođača njome nije ključna pri izboru što će slavonski ratar sijati. Svjedoče o tome i brojke.

- Jesenas smo zasijali pšenice na 142.000 hektara što je za čak 44,9 posto više nego 2016. godine. Ako i ne sustignemo prethodne prinose, zasigurno ćemo, uz zadovoljenje svojih potreba, imati oko 500.000 tona tržnog viška pšenice, pšenice za van, za izvoz, procjenjuje direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Hrvatske potrebe za ovom krušaricom su oko 400.000 tona što je manje nego prije, kada su bile od 500 do 550 tisuća tona. Vlastite potrebe za pšenicom smanjene su dobrim dijelom i zbog velikog uvoza pekarskih proizvoda. Znači, s vlastitim potrebama i izvozom, očekivanja su da će se ove godine u Hrvatskoj požnjeti oko 900.000 tona pšenice.

– Lani smo izvezli 363.000 tona žita, a uvezli 119.000 tona i to poboljšivača, pa kada se potonje izuzme, izvezli smo oko 240.000 tona žita, kaže Barišić.

– Po onome što se zasad može vidjeti na poljima – urod pšenice je dobar. Teško da ćemo imati rezultate kao lani, kada je pšenica imala bolje uvjete - bolju cvatnju, bolji raspored padalina, pa su pretpostavke da će prinosi biti manji, kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore i piškorevački ratar Matija Brlošić.

Lani je pšenica ostvarila cijenu od 1,05 do 1,10 kuna, a Brlošić procjenjuje da bi zbog poskupljenja svih ulaznih troškova u proizvodnji cijena pšenice u odnosu na lanjsku trebala ići gore za 5-10 posto.

– Poskupjelo je sjeme, zaštita, gnojivo, o gorivu da ne pričam, pa bi onda bio red da se to osjeti i na cijeni i našeg proizvoda, kaže Brlošić.

Podsjetimo, ratari su lani priželjkivali i do 1,30 kuna za kilogram pšenice što se, dakako, nije ostvarilo. U Žitozajednici ističu kako je još prerano govoriti o cijeni pšenice.

– Cijena na svjetskim burzama još joj je nedefinirana, još je rano o tome govoriti, no bit će tržišna, kaže Nada Barišić i dodaje kako će na njeno formiranje utjecati tržište pšenice u Rusiji, odnosno tržište Crnog mora gdje odlazi najviše žita iz Hrvatske.