Novosti
ZASTUPNIK MAĐARSKE MANJINE

Jankovics: Želimo ojačati prava manjina u susjedstvu, a u Hrvatskoj ih se odričemo
Objavljeno 12. lipnja, 2018.

Referendumska pitanja Građanske inicijative Narod odlučuje poprilično su u posljednje vrijeme zaokupila hrvatsku javnost. Podsjetimo, riječ je o pitanjima vezanima uz promjenu izbornog sustava, a odnose se, između ostaloga, na broj saborskih zastupnika, koji bi, u skladu s Inicijativom, na temelju općeg i jednakog biračkog prava, trebali biti birani neposredno tajnim glasovanjem, te na pripadnike nacionalnih manjina, kojih bi trebalo biti najviše šest, a oni ne bi mogli glasovati o Vladi i proračunu. Za komentar referendumskih pitanja, posebice o smanjivanju prava zastupnicima nacionalnih manjina, zamolili smo jedinog baranjskog saborskog zastupnika, Roberta Jankovicsa, koji je u Hrvatski sabor došao iz 12. izborne jedinice, kao saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine.

- Svi smo svjedoci bjesomučne kampanje koja se provodi proteklih mjesec dana. U petak je najavljena dostava potpisnih knjiga u Sabor, nakon čega bi vjerodostojnost potpisa trebalo provjeriti Ministarstvo uprave. S obzirom na to da je prikupljeno približno 390.000 potpisa, a jučer sam pročitao da ih je prikupljeno ukupno 400.000, što mi baš i nije jasno, kontrola će biti rigoroznija, jer je riječ o broju potpisa tek nešto većem od potrebnog.

Odlučit će Ustavni sud

Ako se utvrdi da su potpisi vjerodostojni, o ustavnosti pitanja najvjerojatnije će odlučiti Ustavni sud. Osobno mislim kako pitanje koje govori o tome da bi zastupnici jedne od 12 izbornih jedinica trebali biti “izvađeni” po pravima, a zadržani po obvezama, nije ustavno. Ne vjerujem da je ustavno jednostavno zato što je naš ustav koncipiran tako da su svi zastupnici jednakopravni - tvrdi Jankovics. Odlazeći korak dalje, komentirajući pitanje vezano uz izborni sustav, kaže kako mu je sporno što je u njemu predloženo čak šest potpitanja. Slaže se, primjerice, s dopisnim i elektronskim glasovanjem, ali ne podupire preferencijsko glasanje, bez praga.

Ne postoji nigdje u EU

- Manje sredine, poput Baranje, u tom slučaju, bez nacionalno etabliranog političara, ne bi imale svoje zastupnike, a tada se zanemaruje načelo da sve regije budu jednako zastupljene - ističe Jankovics te dodaje kako takav sustav glasanja ne postoji ni u jednoj državi članici EU te kako ne vjeruje da će prije rujna bilo što biti odlučeno. Kako god Ustavni sud bude odlučio, kaže Jankovics, mišljenja je da će najveću štetu imati Hrvati koji žive izvan granica Republike Hrvatske, u Srbiji i Mađarskoj, primjerice.

- Godinama se nastoje prava Hrvata u Srbiji i Mađarskoj izjednačiti s pravima Srba i Mađara u Hrvatskoj. Nakon najnovijih aktualnih događaja, ispada kako se mi, koji ta prava želimo izjednačiti, sada odričemo prava nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj - objašnjava. Ne slaže se s tvrdnjama kako pripadnici nacionalnih manjina u Sabor ulaze s “nekoliko” glasova, naglašavajući kako pojedini manjinski saborski zastupnici imaju više glasova od nekih etabliranih političara.

Ivica GETTO
Belje i koridor 5C prioriteti

Jankovics je u travnju prošle godine digao ruku za lex Agrokor, ustvrdivši kako bi bez tog zakona 70 posto hrvatskih tvrtki bilo u stečaju ili pred njim. “Posebno mi je, kao Baranjcu, važno Belje i njegova sudbina. U posljednje je vrijeme Belje bila najjača tvrtka u sustavu Agrokora i tko god bude bio novi vlasnik, trebao bi biti živo zainteresiran za ono što Belje radi, što jamči opstanak i zadržavanje postojećih radnih mjesta, uz otvaranje novih”, kaže Jankovics. Govoreći o koridoru 5C, njegovu dijelu koji prolazi kroz Baranju, naglasio je kako vjeruje da će biti izgrađen 2020. godine. Tvrdi kako je sve veći interes za njegov završetak izražen i u Mađarskoj, jer je njihov dio budućeg koridora stigao na približno šest kilometara od granice, ali je zbog “rupe” kroz hrvatski dio Baranje slabo iskorišten.

Možda ste propustili...

PONOVLJENO SUĐENJE ZA SMRT TALIJANSKOG PARA

Sud odbio zahtjev obrane Tomislava Horvatinčića za izuzeće suca

MIROVINU MANJU OD 500 KUNA PRIMA ČAK 95.398 UMIROVLJENIKA

Za 30 godina u Hrvatskoj ista mirovina kao za tri godine u Njemačkoj

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PROSJEČNA MIROVINA KOJU HRVATI PRIMAJU IZ INOZEMSTVA IZNOSI 2050 KN

Austrijanci isplaćuju 14
mirovina, a u Njemačkoj
u staž ulazi i studiranje

2

POLICIJA UPOZORAVA NA PRIJEVARE PRI "IGRAMA" NA FACEBOOKU

Prevarantima poslali kopije osobnih iskaznica jer su mislili da će dobiti nekakvu nagradu

3

KOD SPOMEN OBILJEŽJA U NEMETINU

Obilježena 26. obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika