Objavljeno 12. lipnja, 2018.
Prema anketi što ju je provela beogradska agencija Faktor plus na uzorku od 1200 ispitanika u Srbiji, više od polovine njih, 51 posto, drži kako bi Srbija trebala vojno reagirati ako kosovske sigurnosne snage uđu na sjever Kosova, 36 posto njih kaže kako bi srpsku vojsku trebalo upotrijebiti samo na sjeveru Kosova, a 16 posto misli kako bi srpska vojska trebala djelovati na cijelom teritoruju Kosova. Zanimljivo je da čak 63 posto ispitanika drži kako bi sadašnji “zamrznuti konflikt”, status quo, bio “trenutno najbolji razvoj događaja na Kosovu”, petina građana, točnije 21 posto, misli kako bi najbolje rješenje u ovom trenutku bio dogovor kojim će i Srbi i Albanci nešto dobiti, odnosno izgubiti, dok devet posto njih ocjenjuje kako Beograd i Priština trebaju postići dogovor “pod svaku cijenu”.
- Iznenadio nas je visok postotak izjašnjavanja za 'zamrznuti konflikt', to je doista uvjerljivo. Nejasno je samo je li to zato što nedostaju neka druga rješenja koja idu u prilog Srbiji ili je to zbog nekog straha – pojašnjava rezulatete ankete direktor agencije Vladimir Pejić, dodajući kako većina građana, njih 61 posto, smatra kako pregovori o Kosovu idu u lošem smjeru za Srbiju, čak 30 posto nije znalo što odgovoriti, a samo devet posto ocjenjuje kako pregovori idu u dobrom smjeru.
Istraživanje je pokazalo i da 63 posto ispitanika osjeća tugu zbog trenutne situacije na Kosovu, a njih 40 posto navelo je kako osjeća i – nadu. Pitanje na koje je postojala mogućnost više odgovora pokazalo je i da je njih 34 posto bijesno, razočaranje osjeća 15 posto, dok petina ima još i neke druge osjećaje.
Ogorčenje, tuga i bijes
- Kroz osjećaje tuge i bijesa vidimo da su građani dosta ogorčeni, a mislim i da je kod onih koji su rekli da osjećaju nadu više riječ o njihovoj želji da se to pitanje riješi povoljno za Srbiju - komentira Pejić, dodajući da je pesimistično i to što je 53 posto ispitanika odgovorilo kako potpuno osjeća Kosovo kao svoju zemlju, 28 njih je reklo “da, djelomično”, a 19 posto je dalo negativan odgovor.
Zanimljivi su odgovori o osobnom odricanju za dobro Kosova, što govori o aktualnom srpskom domoljublju. Naime, 50 posto ispitanika kaže kako nije spremno pristati da im osobni život trpi na bilo koji način radi rješavanja pitanja Kosova, njih još 26 posto nije spremno “na pretjerana osobna odricanja”, a tek 18 posto ih je odgovorilo kako su “u velikoj mjeri spremni na osobna odricanje zbog Kosova”. U slučaju nepotpisivanja sporazuma Beograda i Prištine, 40 posto ispitanih drži kako bi slijedila ekonomska izolacija Srbije, a 30 posto misli kako bi u tom slučaju izbio rat na Kosovu, šest posto ih smatra kako bi tada izbio rat na teritoriju Srbije, a isti postotak vjeruje kako bi se tada Rusija uključila u pregovore, četiri posto misli da bi se Kosovo vratilo Srbiji, a dva posto da bi se u pregovore uključili UN. Čak 35 posto anketiranih drži kako Srbija neće normalizirati odnose s Kosovom niti će priznati neovisnost Kosova, a 34 posto vjeruje kako Srbija neće priznati Kosovo, ali će morati normalizirati odnose sa susjednom državom dok deset posto misli kako će Srbija priznati neovisnost Kosova kako bi ušla u Europsku uniju.
Odlazi EULEX
Istraživanje je objavljeno upravo kada na Kosovu prestaje mandat EULEX-a. Europska misija vladavine prava nakon deset godina napušta Kosovo s različitim ocjenama njezine učinkovitosti - dužnosnici su puni pohvala, a javnost kritika. Misija vladavine prava Europske unije na Kosovu koja 14. lipnja prestaje voditi istrage i donositi presude, ustanovljena je u prosincu 2008., deset mjeseci nakon proglašenja neovisnosti Kosova. Zahvaljujući stotinama milijuna eura potrošenih u deset godina, stotine sudaca i policajaca došli su na Kosovo kako bi rasvijetlili najteže zločine počinjene u ratu kosovskih ustanika i srpskih snaga (1998.-1999.) i nakon njega obračunaju se s korupcijom i organiziranim kriminalom te izgrade povjerenje između stanovnika Kosova i njihova pravosuđa. "Imam razloga biti nezadovoljna EULEX-om", rekla je za AFP Silvana Marinković (46). Nestanak supruga Gorana pred kraj rata, kao i 1600 drugih ljudi, ostao je bez odgovora. "Nisu ni pokušali riješiti moj problem", rekla je Marinković, pripadnica srpske manjine. Voditeljica misije Aleksandra Papadopulu staje u obranu "vidljivih rezultata na Kosovu i brojnih očitih uspjeha".
Grčka diplomatkinja pritom ističe da je EULEX donio 648 presuda. To zadovoljstvo dijeli i kosovski predsjednik Hashim Thaci, koji ocjenjuje da je "suradnja s EULEX-om donijela iznimnu korist ustanovama na Kosovu". No Kosovo je nakon deset godina na 85. mjestu ljestvice korumpiranosti Transparency Internationala, ispred Albanije, ali iza Srbije.
Miroslav FLEGO/H
Poginulo 13.000 ljudi, ali je riješeno samo 25 slučajeva
U ratu na Kosovu poginulo je 13.000 ljudi. Nevladina organizacija Humanitarian Law Centre, koja se bavi ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji, navodi da je riješeno samo 25 slučajeva. "Tisuće su žrtava politike sustavnog silovanja koje su činile srpske snage, a ni jedan slučaj nije riješen i ni jedan krivac kažnjen", dodaje organizacija u priopćenju poslanom AFP-u. "EULEX je neuspjeh. Dobra zamisao (...) koja je loše provedena", ocijenio je Talijan Andrea Capussela, bivši čelnik International Civilian Officea (ICO), međunarodnog tijela zaduženog da prati ustroj institucija na Kosovu. Ariana Qosja iz neovisnog istraživačkog središta KIPRED koje se bavi sigurnosnim pitanjima, razočarana je zbog nedovršenih istraga EULEX-a koje "sad na Kosovu preuzimaju domaći sudovi, a ondje je pravosuđe još pod kontrolom politike".