Regija
KAKO USPJETI: ZADRUGA “BABOGREDSKI FENIKS”

Osigurali sirovinu, sve mesne perađevine prodaju
Objavljeno 12. lipnja, 2018.

BABINA GREDA

U listopadu 2016. u Babinoj Gredi osnovana je Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga “Babogredski Feniks” koja okuplja 15 zadrugara - 12 branitelja i tri seoske žene. Upravitelj Mato Petričević, koji je ujedno i predsjednik Eko-etnogastroudruge “Babogredski krug”, pojašnjava da je ideja nastala u trenutku kada su shvatili da mladi ljudi koji imaju afiniteta i znanja vezanih uz poljoprivredu napuštaju selo.

- To je bio okidač za skupljanje ljudi oko zajedničkog cilja kako bismo oživili selo, stvorili dodanu vrijednost i pokušali pronaći rješenje da zadržimo mlade. Zaključili smo da nam je prijeko potrebna zadruga kao gospodarski subjekt jer kroz nju možemo zaokružiti i finalizirati našu proizvodnju i pokazati da se i u selu može živjeti od svoga rada - pojašnjava Petričević.

Kulin šampion

Uzeli su u najam registrirani pogon za preradu mesa, organizirali proizvodnju sirovine i ispunili sve zakonom propisane uvjete. Bave se preradom, konfekcioniranjem, sušenjem i stavljanjem mesa i mesnih prerađevina na tržište. Zadruga jako dobro funkcionira i sve što proizvede odmah i proda. Zadrugari su iskoristili svoja privatna poznanstva i kontakte s građanima i ugostiteljima pa robu plasiraju izravno kupcima, bez posrednika i ne idu preko trgovačkih lanaca.

- Prve godine, kada smo tek počeli rad, otkupili smo višak koji su ljudi imali i preradili oko 30 tovljenika, to nam je bila test-proizvodnja. U 2017. ugovorili smo onoliko koliko su ljudi mogli proizvesti, 70-ak komada je prerađeno, stavljeno na tržište i u cijelosti prodano - priča Petričević. Istovremeno se radilo i na ispitivanju tržišta, kakve su potrebe, o kojim količinama je riječ i s kim bismo mogli uspostaviti trajnu poslovnu suradnju. Zadruga je kupila 46 nazimica s podrijetlom kao sirovinsku bazu za proizvodnju certificirane robe. Riječ je o čistim pasminskim svinjama, od crne slavonske, velikog jorkšira i švedskog landrasa, koje će za 2019. godinu zadrugari staviti u proizvodni ciklus. U sljedećoj godini planiraju dobiti i certifikat za slavonski kulen/kulin i preraditi 250 tovljenika.

- Tržište vam traži garanciju za ono što ste isporučili, najtraženiji proizvod je slanina, zatim kobasica, iako su to količine koje najmanje možemo proizvesti. Kulin je apsolutni šampion, ali tržište traži ujednačenost u proizvodnji, kvalitetu i jamstvo za isporučenu robu. Sve to nudimo našim kupcima i u slučaju nezadovoljstva, plaćenu robu mogu vratiti, dobiju svoj novac natrag i samim tim osigurali smo si oblik dobre reklame - pojašnjava Petričević.

Planiraju kušaonicu

U roku od najmanje 15 mjeseci napravit će kušaonicu za predstavljanje vlastitih proizvoda, investiciju će najvjerojatnije realizirati preko Ministarstva turizma. Zadruga ide i prema Mjerama ruralnog razvoja i nastojat će kroz Europski socijalni fond zaposliti administratora i radnike za marketing i prodaju. Glavni kupci su im građani, poduzetnici i ugostitelji na zagrebačkom području, a intencija je širenje prema Jadranu.

- Svi pričaju o povezivanju zelene i plave Hrvatske, ali tu postoji problem. Gdje god dođete i odradite prezentaciju, ugostitelji su u pravilu zadovoljni i ponudom i uvjetima. Međutim, kada ponovno dođete nakon dva mjeseca i pogledate jelovnik koji oni nude svojim gostima, vidite da ondje nije posebno istaknuta naša ponuda autohtonih domaćih proizvoda. Oni su ih zapravo uzeli više pro forme jer za njih je to novi proizvod i rizik - tvrdi Petričević.

Napominje da primorski dio Hrvatske nudi pršut kao svoj glavni proizvod jer ga ima naviku konzumirati i ponuditi svojim gostima.

- Mi prije svega moramo marketinški pripremiti strategiju promocije naših proizvoda, ali moramo osigurati uvjete da možemo taj dio priče odraditi, a da time ne dovedemo sebe u gubitak - zaključuje upravitelj “Babogredskog Feniksa”.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

46

nazimica s podrijetlom zadruga je kupila kao sirovinsku bazu za proizvodnju certificirane robe

Cijena se ne mijenja pet godina

Zadrugari su se dogovorili da će u prvih pet godina prodavati robu po istovjetnim cijenama: 60 kuna za kilogram slanine i suhe kobasice, suhi kare ili peka je 100 kuna za kilogram, buđola ili suhi vrat je 90 kuna, a cijena kulina je 200-tinjak kuna za kilogram. Cijena domaće šunke ovisi o njezinoj starosti i kreće se od 55 kuna za kilogram uskrsne do 165 kuna za kilogram tri godine stare šunke.

Glavni kupci su im građani, poduzetnici i ugostitelji na zagrebačkom području, a šire se prema Jadranu

tržište

VAŽNA SU JAMSTVA, TRAŽE SE SLANINA I KOBASICA

U slučaju nezadovoljstva, kupci plaćenu robu mogu vratiti i dobit će novac natrag

Možda ste propustili...

PRVI U HRVATSKOJ NA ŽUPANIJSKOJ RAZINI

Osnovan Klub 100+ darivatelja krvi

VALPOVO KREĆE U OPREMANJE “OKRUGLJAČE”

Prijeti li još jedan sukob interesa?

U KUŠAONICU POSTAVLJENA TUĐMANOVA SLIKA

Htjeli bi da sliku otkrije predsjednica Kolinda

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

HRABRI KONTAKT-POLICAJAC

Milan Rončević spasio
čovjeka iz goruće kuće

2

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA VINKOVCI PREDNJAČI

U 2018. godini ostvarili 53,9 milijuna kuna dobiti

3

NA PRODAJU 33 STANA

Stanove HZMO-a Grad neće dobiti u vlasništvo