Objavljeno 11. lipnja, 2018.
O uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore do 13. lipnja traje savjetovanje
ĐAKOVO - Nakon nedavne bure među nositeljima ribnjačarske proizvodnje, javnih službi i udruga za zaštitu životinja o (ne)odstrelu dijela kormorana (velikih vranaca), koji čini štetu na ribnjacima – prema nekim procjenama, uzgojima pojedu i do 1800 tona ribe godišnje, dobra vijest za ribnjačarstva i sanaciju njihovih šteta od raznih vrsta ptica i drugih životinja!
Za one bez duga
Šaranski ribnjaci, kojima Slavonija obiluje, a koji ostvaruju proizvodnju 1000 i više kilograma po hektaru površine, za štete, tj. izgubljenu dobit zbog raznih zaštićenih ptica i životinja, ubuduće će dobivati odštetu. Pravo na tu potporu vlasnicima donosi novi pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za navedene štete, o kojem do 13. lipnja traje savjetovanje s javnošću, a na snagu treba stupiti krajem mjeseca. Doznajemo to u Ministarstvu poljoprivrede, gdje ističu da na odštetu, naravno, mogu računati i vlasnici ribnjaka s proizvodnjom manjom od te isklične.
- Ona će biti manja jer izravno ovisi o količini ribe proizvedene po hektaru ribnjaka - ističu u Ministarstvu. Donji limit za zahtjev za odštetu je 500 kilograma po hektaru ribnjaka.
Prema evidenciji Ministarstva, uzgojom slatkovodne ribe u Hrvatskoj u 2016. bavila su se 43 proizvođača na 51 uzgajalištu u 18 županija. Slatkovodni ribnjaci prostiru se na 13.000 hektara, od čega je pod proizvodnjom u 2016. godini bilo 10.314 hektara, uz blagi porast proizvodnih površina u odnosu prema prijašnjim godinama.
- Korisnici ove potpore mogu biti fizičke i pravne osobe, no uz uvjet da zadovolje određene kriterije. Moraju biti ovlaštenici/nositelji važeće povlastice/dozvole za akvakulturu,šteta mora biti dokumentirana i ne smije biti paralelno financirana iz nekih drugih javnih izvora. Na ovu potporu ne mogu računati poduzetnici u teškoćama. Neprihvatljivi su i zahtjevi korisnika koji ne poštuju pravila Zajedničke ribarstvene politike EU, koji su evidentirani kao počinitelji nekog kaznenog djela iz zaštite okoliša, odnosno svi koji su počinili prijevaru u okviru Europskog fonda za ribarstvo ili Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Tražitelji potpore ne smiju imati ni dugove prema Državnom proračunu RH te imaju obvezu dati suglasnost za objavljivanje informacija o dobivenoj potpori - ističu u Ministarstvu.
Prekršitelji vraćaju potpore
Na listi uvjeta je i obveza korisnika da je upotrijebio sve zakonite mjere odvraćanja ptica i divljači radi ublažavanja i sprječavanja štete. Ako vrste koje se ne smiju loviti imaju u okruženju ribnjaka staništa, također mora dokumentirati da su lov i upotreba mjera odvraćanja bili isključeni.
Tko ne poštuje ta pravila igre morat će vratiti cijeli iznos potpore. Ukupna proizvodnja u slatkovodnoj akvakulturi u 2016. iznosila je 4034 tone, u vrijednosti 8,2 milijuna eura. Od toga je proizvedeno 3576 tona toplovodnih (šaranskih) i 467 tona hladnovodnih (pastrvskih) vrsta.
– Većina proizvedene slatkovodne ribe namijenjena je našem tržištu, oko 80 posto, iako se posljednjih godina dobar plasman ostvaruje i na EU tržištu - Italija, Njemačka, Mađarska, Češka... Ribnjačarstvo nam ne dijeli iste brojke prije i nakon rata; prema HGK-u, prijeratne 1990. proizvodnja konzumne ribe bila je 11.092 tone, a 2016. godine 3568 tona, znači, pali smo podosta ispod 50 posto. Uza sve prirodne predispozicije, a sada su nam na raspolaganju i sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, što pomaže u obnovi ribnjaka, očekuje se daljnje povećanje proizvodnje. U okviru Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo RH 2014.-2020. od ukupne predviđene alokacije od 348,8 milijuna eura za djelatnost akvakulture predviđeno je 23 posto za provođenje devet različitih mjera. U HGK-u dodaju kako je tim programom zacrtan i cilj da proizvodnja i prodaja konzumne ribe budu 5000 tona godišnje.
Suzana ŽUPAN
Rok za podnošenje do 1. srpnja
Rok za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore za ovu godinu iznimno je do 1. srpnja, zbog kašnjenja notifikacije dokumenta u Europskoj komisiji, što je uzrok i donošenja pravilnika po kratkom postupku. Od 2019. rok za zahtjeve bit će do 1. travnja. I za ovu vrstu potpore rok čuvanja dokumentacije je pet godina nakon cjelovite isplate odobrenog iznosa. “Važno je znati da se ova vrsta državne potpore dodjeljuje samo kada je štetu nanijela vrsta zaštićena u skladu s Prilogom I. Direktive 2009/147/EZ, Prilogom II. Direktive 92/43/EEZ ili Dodatkom II. ili Dodatkom III. Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa”, ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Inače, debelo smo ispod europskog prosjeka po potrošnji ribe; prema HGK-u, ona je oko osam kilograma po stanovniku, od čega se na slatkovodnu odnosi samo jedan kilogram. Rekorder Portugal godišnje “pojede” 55,3 kilogama ribe po stanovniku.
uzgoj
OBAVLJAJU 43 PROIZVOĐAČA U HRVATSKOJ