Prije godinu dana HDZ i HNS sklopili su politički brak, koji se u tom razdoblju suočio s brojnim izazovima. Iako su toj koaliciji u nekoliko navrata, posebice zbog tereta Agrokora i Istanbulske konvencije, predviđali brzi kraj, njihov brod sada ipak plovi relativno mirnim vodama.

- Mislim da je ta koalicija dobra, ona na određeni način i mijenja naša razmišljanja o striktnim podjelama u hrvatskom društvu. Mislim da moramo raditi normalnu, kulturnu Hrvatsku bez ekstrema, bez krajnosti. To je bio razlog zašto smo krenuli s HNS-om i ja takvu Hrvatsku vidim - rekao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić za Media servis.

HNS-ov Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, smatra kako su “narodnjaci” ulaskom u Vladu osigurali stabilnost, koja je bila preduvjet za opstanak Agrokora i više od 40 tisuća radnih mjesta. “U rujnu smo proveli program subvencioniranja kredita mladih ljudi koji su i zasnovali svoje obitelji, u kojima se dosad rodilo više od 190 djece. Izrazito se povećalo povlačenje novca iz EU fondova, napravljena je priprema za reformu obrazovanja koja već ove godine ulazi u učionice, a izmjenama Zakona o POS-u i Zakona o subvencioniranja kredita rješavamo stambena pitanja mladih ljudi”, kaže Štromar.

Njegov bivši stranački kolega, sada zastupnik oporbenog Glasa, Goran Beus-Richemberg za Media servis ističe kako koalicija ni jedno od danih obećanja nije ispunila. “Kao što vidimo, građani su se oduprli toj ideji i rejtinzi pojedinih stranaka pokazuju da im se ne sviđa to što radi Vlada, nego da se radije okreću onima koji pružaju bolja obećanja. Europska komisija vrlo je jasno rekla da od reformi u Hrvatskoj nema ni 'r'. Ako nije važno što govori opozicija, mislim da je važno što govore oni koji to bolje vide i koji su objektivniji”, poručuje Beus Richembergh.

Politički analitičar Davor Gjenero ocjenjuje kako je ova vlada u biti dobro radila svoj posao, ali ima i određenih primjedbi. Podsjeća kako je velik dio najvećeg angažmana najvrjednijeg dijela Vlade bio potrošen na Agrokor, gdje je, smatra, napravljen relativno dobar posao, ali i da je to stvar u kojoj će, kako god završila, biti jako puno nezadovoljnih i jako puno primjedaba.

- Stvari koje su dovele do odlaska Martine Dalić nisu se događale striktno gledajući u ovoj godini, ali je njezin odlazak za Vladu velik gubitak jer je to gubitak dijela njezina potencijala. Ova je godina bila ona u kojoj je na površinu u većoj mjeri izišla napetost između Vlade i predsjednice Republike, koja nije uvijek bila kontraproduktivna. Napetosti u politici nisu uvijek zlo, one mogu u određenim okolnostima biti i produktivne. Tek ćemo vidjeti kako će to završiti u ovom slučaju - smatra Gjenero.

Ističe kako se počelo ozbiljnije raditi na reformi obrazovanja, što smatra velikim uspjehom ministrice Divjak. Počelo se, kaže, manje govoriti o, uvjetno rečeno, kurikularnoj ideologiji, a više o pragmatičnim stvarima u školskom sustavu, kao što su jačanje STEM predmeta, njegova informatizacija i dualno obrazovanje.

- To su izrazito dobre i dugoročno korisne stvari koje su napravljene u ovih godinu dana. U vanjskopolitičkom smislu nova ministrica Marija Pejčinović izbrusila je europsku politiku i bitno promijenila, zajedno s premijerom, položaj RH u europskim institucijama. Primjerice, u odnosu prema Sloveniji vidimo enormnu promjenu pondera hrvatske politike unutar EU-a. Prije nešto više od godinu dana gubili smo postarbitražnu bitku sa Slovenijom, sada ju dobivamo - kaže Gjenero, dodajući i kako ministar financija Zdravko Marić uporno i sustavno radi isti posao koji je radio i dosad. Sve zajedno ocjenjuje solidnom četvorkom, uz minus iz kapaciteta Vlade. “Kada vam se dvoje najboljih ljudi bavi jednim pitanjem, onda odjednom nemate dovoljno ljudi da vam obavljaju sve poslove. A sada su još bez jednog od tih najboljih ostali”, zaključuje Gjenero.