Magazin
TRUMPOV TRIJUMF

Trgovački rat koji će se SAD-u obiti o glavu
Objavljeno 9. lipnja, 2018.

Amerikanci su od prije nekoliko dana zacijelo sretniji ljudi, jer je njihov predsjednik Donald Trump ostvario jedno od svojih ključnih predizbornih obećanja, a to je uvođenje carina ostatku svijeta. No taj čin uvod je u globalni trgovački rat nepredvidljivih razmjera i posljedica, slom slobodne trgovine u svijetu, koju je desetljećima zagovarala i nametala upravo njegova zemlja, moguću recesiju svjetskih razmjera te nož u leđa jedinstvu Zapada.

Bolje rat nego pakt, nova je pjesma koja se može čuti u Washingtonu. Na udaru su se ovaj put našli dojučerašnji američki saveznici poput zemalja Europske unije i Kanade. Dakako, ta se priča itekako tiče i Hrvatske, no naši političari o tome radije šute kao ribe, ne toliko da bi tu neugodnost zataškali pred biračima (jer kako sada objasniti da nam carinske prepreke nameću saveznici i prijatelji Amerikanci?) koliko zbog činjenice da se politika u nas ne temelji na egzaktnim činjenicama iz realnog svijeta.

UVOD U KAOS

Zato našu zemlju i napušta rijeka mladih i školovanih ljudi, koji siti priča o ustašama i partizanima ne vjeruju da će do kvalitativnog preokreta doći za njihova života. Uostalom, nije li veliki ekonomski teoretičar John Maynard Keynes rekao: “Na duge staze svi smo mrtvi.”

Drugi razlog izostanka panike u naših političara jest činjenica da se slabašno hrvatsko gospodarstvo uglavnom temelji na uvozu te ih muke malobrojnih izvoznika pretjerano ne zanimaju. Ako zanemarimo još koju zgubidansku državu, drukčije je u ostatku Europske unije, gdje se pripremaju kontramjere. Onoga trenutka kada one budu obznanjene i stupe na snagu, imat ćemo prvi trgovački rat između ključnih saveznika od osnutka Sjevernoatlantskog saveza! Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ovog tjedna drsko najavio mogućnost ozbiljnog ugrožavanja “ukrajinske državnosti” dođe li do neke veće pucnjave u Donbasu tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, može ovim Trumpovim činom biti iznimno zadovoljan! Europa, naročito njezin istok, puno je lakši plijen za ruske tenkove i ostalu ratnu tehniku, koju ta militaristička zemlja ubrzano proizvodi kao da će treći svjetski rat početi već sutra, naročito ako dođe do produbljivanja raskola unutar Zapada i raspada NATO-a, što je također bio jedan od javno obznanjenih političkih ciljeva američkog predsjednika Trumpa. Ukrajina je Putinu tek sporedna igračka, a Sirija poligon za operativno i taktičko uvježbanje ruske vojske, priznao je otvoreno Putin prošloga tjedna. Dobro došli u sveopći kaos!

Kako bi navodno očuvao radna mjesta u Sjedinjenim Državama Donald Trump je 31. svibnja uveo carine na čelik i aluminij za Europsku uniju, Kanadu i Meksiko, opravdavajući to potrebom očuvanja radnih mjesta u svojoj zemlji. Prethodno su Sjedinjene Države slične trgovačke prepreke uvele za niz roba iz Kine te ograničenja za kineska ulaganja. Početkom godine uvedene su protekcionističke carine za solarne ploče i perilice, što je najviše pogodilo kineske i južnokorejske proizvođače. Trumpov komentar je bio: “Carine će nas učiniti puno jačom i još bogatijom nacijom”, iako američki ekonomisti tvrde suprotno. Prema pisanju britanskog časopisa The Economist, kada je George W. Bush 2002. uveo slične carine za uvoz čelika, to je uništilo više radnih mjesta nego što ih je očuvalo.

Na dan kada je proglasio američke carine od 25 posto na uvoz aluminija i 10 posto na uvoz čelika, Trump nije mogao odoljeti svom tviteraškom nagonu poslavši poruku kako su “trgovački ratovi dobri i laki za pobjeđivanje”. Sjedinjene Države, koje su nakon 1945. bile najglasniji zagovornik slobodne trgovine u svijetu (zlobnici kažu da se to dogodilo u trenutku kada su konkurentska gospodarstva, naročito ona u Europi, bila uništena ratom pa su koristi od toga dugo imali isključivo Amerikanci), objavile su trgovački rat ostatku svijeta.

Trgovački ratovi, svi odreda, ostavljali su tragične posljedice u povijesti čovječanstva. Dovoljno je podsjetiti na razorni učinak visokih carina uvedenih 1922. za kratkog predsjednikovanja  Warrena G. Hardinga (Fordney-McCumber Tariff), koje su izazvale kontramjere u Europi te u velikoj mjeri pridonijele Velikoj depresiji u Sjedinjenim Državama.

EU U SENDVIČU

Osim što će ozbiljno naštetiti američkom i svjetskom gospodarstvu te rastom cijena i poticanjem neizvjesnosti dovesti do stvaranja uvjeta za neku novu globalnu recesiju, Trumpov protekcionizam je izraziti antizapadni čin usmjeren na razaranje kohezijskih veza unutar zemalja slobodnog svijeta, u prvom redu između Sjedinjenih Država i zemalja Europske unije, čije su posljedice nepredvidljive i iznimno opasne. Što uopće reći na izjavu Donalda Trumpa da je uveo carine na robu iz Kanade kako bi zaštitio “američku nacionalnu sigurnost”? Jesu li pekmezići od smokava kojima je Srđan Mladinić iz SMS-a svojedobno zasipao newyorške dućane bili hrvatska ugroza američkog načina života i tamošnje nacionalne sigurnosti ili je to bio tek naš mali doprinos slobodnoj trgovini i kulinarskoj raznolikosti? U Europi postoji strahovanje da je jedan od strateških ciljeva Donalda Trumpa rušenje EU. Najnoviji ispad novog američkog veleposlanika u Berlinu Richarda Grenella, koji je izjavio kako njegova zemlja “apsolutno želi ojačati konzervativne snage u Europi i njihove vođe”, aludirajući na političke protivnike kancelarice Angele Merkel iz protusistemske stranke Alternativa za Njemačku i njima slične grupacije poput Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, koje osim američke naklonosti uživaju i financijsku pomoć Trumpova dobrog prijatelja Vladimira Putina, svjedoči kako se Europa našla u opasnom sendviču dvaju neobičnih saveznika, Amerike i Rusije.

Piše: Draško CELING
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana