Dome slatki dome
ZAČINSKO BILJE

Mirisni biopovrtnjak
Objavljeno 7. lipnja, 2018.
I u najmanjem biopovrtnjaku uvijek se može naći kutak za začinsko bilje, nije zahtjevno, raste i na siromašnom tlu

Biopovrtnjak je nezamisliv bez začinskog bilja. Međutim, za povrtnjak sa začinskim biljem potrebno je znati razliku između jednogodišnjih i dvogodišnjih vrsta te trajnih grmova. Kratkoživuće začinsko bilje sije se svake godine iznova, dugovječno ostaje više godina na istom mjestu. Nadalje, u povrtnjaku sa začinskim biljem mora se vrlo oprezno gnojiti jer su mnoge začinske biljke prvobitno bile udomaćene na sunčanim obroncima stijena oko Sredozemnog mora. Zato bolje uspijevaju na siromašnim tlima!

Bosiljak voli vodu

To je jednogodišnja zeljasta biljka koja može dosegnuti visinu od 80 cm. Cvjetovi bosiljka sitni su i bijele boje smješteni na gornjem dijelu biljke. Sjeme zadržava klijavost 4-5 godina, a niknut će nakon 7 do 14 dana. Bosiljak je kultura koja uspijeva u umjereno toploj klimi. Optimalna temperatura za klijanje bosiljka je od 18 do 20 °C, iako će proklijati i pri minimalnoj temperaturi od 12 °C. Budući da je korijen biljke plitak, bosiljak zahtijeva relativno veliku količinu vlage, a osobito mu je potrebna vlaga u stadiju klijanja, nicanja, izbijanja izbojaka i pupanja. Treba imati na umu da je jako osjetljiv na ostatke herbicida u tlu. Vegetacijsko razdoblje bosiljka traje od 170 do 180 dana ako je uzgojen kao sadnica. Cvatnja počinje sredinom lipnja i traje dva mjeseca.

Kopar raste polako

Raste polako, ima zeljastu stabljiku te, ovisno o uvjetima u okolišu, dosegne visinu od 40 do 150 cm. Listovi su zeleni i formiraju rozetu. Korijen kopra je odebljao i slabo raščlanjen, a u tlu raste do najviše 20 cm. Cvatovi se sastoje od narančastih cvjetića. Plodovi kopra dugi su 5 mm. Nema velike zahtjeve prema vodi te je samo u fazi klijanja i nicanja osjetljiv na nedostatak vlage. Budući da se radi o biljci kratke vegetacije, plodored je jednostavan. Kopar ima okus sličan kimu. U prehrani se mogu upotrebljavati i listovi i sjemenke.

Osjetljivi mažuran

Ovaj aromatični grm kod nas se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Raste na toplim mjestima i osjetljiv je na mraz. Uzgaja se na potpuno sunčanom i umjereno vlažnom mjestu. Visina biljke je 25 do 50 cm. Odgovaraju mu vapnenasta, hranjiva i razrahljena tla. Gnoji se zrelim kompostom. Sadnice posađene u ranu jesen u cvjetne lončiće drže se na svijetlom prozoru i cijele će zime davati zelenilo za rezanje, a u proljeće se koriste za sadnju u vrtu. Klijanje sjemena traje od tri do četiri tjedna. Presađuje se tek nakon “ledenih svetaca”. Nakon početka cvatnje stabljike treba skratiti. Dijelovi biljke koriste se svježi.

Origano - ljubitelj svjetla

Cvjetovi su ružičastopurpurni. Origano je velik ljubitelj topline i svjetla. Tlo mora biti vrlo propusno i siromašno. Korijen prodire do 60 cm duboko pa gnojidba nije potrebna. Toplina i sunce povećavaju otpornost biljke prema štetnicima, a raste i sadržaj aromatičnih tvari. Origano odbija mrave i štetnike s kupusnjača, krumpira, komorača i drugog povrtnog bilja. Od travnja se može sijati u vrtu, a potreban je razmak 20 x 25 centimetara. Sjeme klija samo ako je bilo izloženo djelovanju hladnoće, pa se ostavlja da prezimi na hladnom. Biljka se poslije može jednostavno razmnožavati korijenovim izdancima i reznicama. U vrijeme cvatnje beru se gornje mladice i postrani izboji. Visina biljke je 25 - 50 cm. Pažljivo se suši i sprema u dobro zatvorene posude, gdje dugo zadržava jak začinski okus.

Otporna kadulja

Kadulja je višegodišnja biljka račvastog, drvenastog korijena koji duboko prodire u tlo. Vrlo je otporna na sušu. Mlada kadulja ima zeljastu stabljiku, a kasnije pri dnu odrveni. Mladi izdanci su svijetlozeleni do ljubičasti, prekriveni rjeđim ili gušćim dlačicama sivobijele boje. Listovi su svijetli, s obje strane obrasli dlačicama, jajasti do izduženo kopljasti. Cvat je klasast, sastoji se od dva do osam cvjetova, plave, ružičaste ili bijele boje, vrlo ugodna mirisa koji privlači pčele. Kadulja je biljka toplog podneblja, klija pri temperaturi od 12 do 15 ºC, može i pri temperaturi 6 - 8 ºC, ali nešto sporije. Početni razvoj vrlo je spor, rijetko cvate u prvoj godini, a u drugoj procvate vrlo rano. U uvjetima kontinentalne klime cvjetanje započinje početkom svibnja, a traje do kraja lipnja. Plodovi vrlo sporo sazrijevaju, tek u kolovozu, a berba je otežana zbog osipanja sjemena.

Lavanda na siromašnom tlu

Lavandi treba omogućiti osnovni uvjet, a to je tlo dobre propusnosti. Slabo drenirano tlo u kombinaciji s tmurnim vremenom ne obećava uspješan uzgoj lavande. Želimo li lavandu u ilovastom tlu vlastita vrta, morat ćemo ga poboljšati dodavanjem komposta i oštrog pijeska. Najbolje uspijeva na siromašnu, pjeskovitu tlu. U hladnijim kontinentalnim krajevima uzgaja se na zaštićenim mjestima vrta. Bitno je da posađena biljka do zime ima dobro razvijen korijen u tlu kako bi mogla preživjeti hladnoće. Lavanda raste sporo u jesen i često jesenske sadnice ne prođu dobro zimu jer nemaju dovoljno vremena za razvoj.

Ljupčac umjesto Vegete

Ovo je bujna začinska biljka koju je lako prepoznati po mirisu koji je sličan Vegeti. Listovi su sjajni, tamnozeleni, razmjerno debeli i mesnati. Cvjetići su žute boje. Korijen odrasle biljke višestuko je repast. Ljupčac voli toplinu, a otporan je na hladnoću. Traži vlažna, hranjiva i propusna tla. Jednom posađen održava se godinama, no teško podnosi korov. Biljka je visoka 100 - 200 cm. Jednom godišnje prihranjuje se kompostom. Za potrebe kućanstva dovoljne su dvije biljke. Sjeme klija za 10 dana pri temperaturi od 20 °C. Razmnožavati se može i dijelovima korijena u listopadu. Ubiranje listova može započeti sredinom ljeta i u intervalima traje do jeseni.

Majčina dušica za rub gredice

Ovaj se polugrm pojavljuje u mnogim varijacijama. Odgovaraju mu tla siromašna vapnom, lagano humusna, pjeskovita. Nije potrebna nikakva gnojidba, a ne podnosi zadržavanje vode u tlu. Prikladna je za uzgoj na rubu gredice s trajnicama. Otporna je na mraz. Sjeme klija nakon jednog do dva tjedna, a na pogodnom mjestu biljka će se sama osjemenjivati i stvoriti neprekinuti sag. Može se razmnožavati i reznicama. Beru se cijeli izboji u cvatu i pažljivo se suše.

Čudotvorna metvica

U mnogim kulturama metvica je važna začinska biljka. Vjeruje se da ima čudotvornu moć. Listovi su svjetlucave tamnozelene boje, nazubljeni i često ljubičasto izbrazdani. Cvate ružičastocrvenim ili ljubičastim cvjetovima. Raste na toplim sunčanim i ne previše suhim mjestima. Traži humusna, vlažna tla bogata hranjivima. Dobra su i pjeskovita ilovača ili teška močvarna tla. Obilno zalijevanje ubrzava rast. Svake tri godine treba je rasaditi. Razmnožava se reznicama ili dijeljenjem korijenova busena. Sjeme iz trgovina daje nebrojene oblike. Paprenu metvicu najbolje je brati neposredno pred cvatnju jer tada sadrži najviše djelotvornih tvari. Vrhovi izdanaka skraćuju se za 10 do 15 cm i suše se na sjenovitom mjestu.

Ružmarin u posudi

Ružmarin je mediteranski zimzeleni grm. Tlo mora biti pjeskovito ilovasto ili vapnenasto. Osjetljiv je na mraz, pa je najbolje posaditi ga u cvjetni lonac, ljeti ga uzgajati na otvorenom, a zimi ga držati na svijetlom i hladnom mjestu uz vrlo oskudno zalijevanje. Znatno jednostavnije razmnožavanje je s pomoću reznica. Visina biljke je 60 - 170 cm. Beru se cvjetovi, listići i vrhovi grančica. J. Kn.

Za povrtnjak sa začinskim biljem potrebno je znati razliku između jednogodišnjih i dvogodišnjih vrsta te trajnih grmova

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana