Objavljeno 4. lipnja, 2018.
Prometni je sektor jedan od rijetkih u EU-u u kojemu emisija otrovnih plinova zapravo raste. Europska komisija vjeruje kako je povećanje broja električnih vozila jedno od glavnih rješenja za zaustavljanje tog trenda, ali koji su koraci zapravo poduzeti za dekarboniziranje naših cesta?
Pariški sporazum i pravila o kvaliteti zraka znače da Europa mora ozbiljno razmotriti smanjenje utjecaja prometa na okoliš. Cilj je ostvariti ukupno smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 40 posto do 2030. godine.
Milijun u 2017.
Globalna prodaja novih električnih vozila prvi je put dosegnula milijun jedinica 2017. godine, no to je u velikoj mjeri potaknuto masovnom ekspanzijom u Kini, čije je tržište sada veće od Europske unije i Sjedinjenih Država. Europa želi držati korak s Kinom osiguravajući dovoljno infrastrukture za punjenje, da potrošači imaju pristup širokom rasponu izbora vozila, kako bi postali što ekološki prihvatljiviji. Prednosti elektrifikacije sektora postaju jasnije kada se pogledaju nedavne brojke koje je sastavio Bloomberg i pokazuju kako električna vozila mogu smanjiti globalnu potrošnju nafte za 279.000 barela dnevno, otprilike jednako dnevnim potrebama Grčke za naftom. Računa se da bi samo električni autobusi smanjili potrošnju za 233.000 barela.
Kako bi industriji pružila pravilan pravni okvir, Europska je komisija u studenome predstavila svoj prijedlog o dekarbonizaciji automobila i kombija, a nedavno i sličnu strategiju za teška vozila.
Mnoge članice EU-a pridonose vlastitim planovima za električna vozila. Njemačko tržište udvostručilo se između 2016. i 2017., ali ipak je još na drugom mjestu iza Norveške po broju električnih automobila. Svaki drugi putnički automobil prodan u nordijskoj zemlji u 2017. bio je električno vozilo. Nova analiza pokazuje da Norveška napreduje takvom brzinom da je tržišni poremećaj koji će izazvati električna vozila - neizbježan, dok Švedska upravo kreće tim putem. Druge europske zemlje, poput Francuske i Njemačke, pokazuju “detektibilne slabe signale s puno buke”, kaže se u izvješću koje prenosi euractiv.eu. I nacionalna elektromreža Velike Britanije predstavila je prošlog tjedna planove za uvođenje superbrzih punjača uz glavne autoceste zemlje, što bi zahtijevalo ulaganje do milijardu eura. Zemlje srednje i istočne Europe također se žele pridružiti električnoj revoluciji, iako njihov prodor na tržištu nije na istoj razini svojih zapadnoeuropskih susjeda. Hrvatska, primjerice, ima luksuzne automobile Rimac, dok je Poljska pokrenula natječaj kako bi došla do potpuno poljskog električnog vozila. ElectroMobility Europe nada se kako će inicijativa rezultirati vozilom koje je jeftinije od onih u inozemstvu, jer je poljsko tržište još u nepovoljnoj poziciji zbog nedostatka cjenovno pristupačnih vozila.
Poticaji
U sklopu rasprave o proračunu EU-a nakon 2020. investitori su 15. svibnja pozvali šefa Komisije Jean-Claudea Junckera da osigura više novca za mobilnost bez emisije CO2. Skupina, koja uključuje Aviva Investors, Eurelectric i E3G, pozvala je Junckera na stvaranje nultog emisijskog vozila kao "eksplicitni cilj" novog proračuna i prioritet ulaganja koja potiču dekarbonizaciju energetskog sektora i povećanje obnovljivih izvora energije. Za sada, Komisija i glavni gradovi općenito preferiraju poticaje kao glavni put za povećanje korištenja električnih vozila, bilo izravnim gotovinskim plaćanjima ili drugim financijskim koristima.
Zemlje poput Belgije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije pružale su potporu u obliku nepovratnih sredstava 2017. godine, dok su Norveška i Nizozemska ponudile mjere poput smanjenja ili ukidanja poreza na vlasništvo. Hrvatska i Poljska, koje su 2016. godine bile među nekolicinom zemalja EU-a koje nisu nudile programe poticaja, sada su u velikoj ekspanziji. Hrvatska je u travnju dodijelila više od 3,3 milijuna eura potpora za kupnju električnih vozila, dok je poljski zakon o elektromobilnosti, usvojen u veljači, uveo mjere koje ukidaju trošarine.
Vuk TEŠIJA
PRIKLJUČUJE SE I INDIJA
Nisu samo Europa, SAD i Kina zainteresirani za električna vozila. Prošlog tjedna Indija je najavila masivni milijardu eura “težak” nacrt paketa poticaja kojim se nada povećati potrošnju električnih vozila i pomoći pri elektrifikaciji taksiindustrije. Prošle je godine indijsko ministarstvo energetike tvrdilo da će svaki automobil na cesti 2030. godine biti električan, čime bi se smirila zdravstvena kriza izazvana prekomjernim onečišćenjem zraka.
U NORVEŠKOJ PAD PRODAJE BENZINA
Prodaja nafte u Norveškoj pala je prvi put od 2014. godine. Prodaja benzina pala je za 2,9 posto, a prodaja dizela za 2,7 posto. To je prvi put da je prodaja goriva pala nakon masovnog ulaska električnih automobila u Norvešku. Udio novih električnih automobila u Norveškoj prvi put je prošle godine prešao 50 posto u odnosu prema novim konvencionalnim vozilima koja se kreću s pomoću fosilnih goriva. Norveška je tako potvrdila lidersku poziciju na tržištu nove industrije električnih automobila. Da sve bude zanimljivije, Norveška je 12. najveća izvoznica nafte na svijetu i prva izvoznica nafte u Europi i svoje bogatstvo u dobrom dijelu može zahvaliti upravo crnom zlatu.