Magazin
TEMA TJEDNA: OSTATI I POSLOVATI U HRVATSKOJ (II.)

Rebeka D. Vlahov: Mladi uspješno uče upravljati
Objavljeno 2. lipnja, 2018.

Upravljanje projektima propulzivna je i perspektivna disciplina, koja je u Republici Hrvatskoj još uvijek u razvoju, iako od ulaska u Europsku uniju drastično dobiva na značaju i prepoznatljivosti. Danas se velik broj ljudi bavi upravljanjem projektima, no upravo iz toga proizlazi i ključan izazov kvalitetnog razvoja tog područja, što je svakako stvaranje kritične mase stručnjaka u području, tj. certificiranih voditelja projekata, koji imaju potrebne kompetencije za upravljanje projektima te isporučuju kvalitetne rezultate, koji će zadovoljiti specifične potrebe društva.

S obzirom na to da obrazovne institucije ne mogu samostalno i dovoljno kvalitetno pripremiti pojedince i osigurati da posjeduju potrebne biheviorističke, tehničke i kontekstualne kompetencije za upravljanje projektima, u njihovu je stvaranju od velike važnosti suradnja s profesionalnim udruženjima u području.

Posljednjih sedam godina radila sam na stvaranju udruženja mladih voditelja projekata do 35 godina - Young Crew Croatia, koje je dio Hrvatske udruge za upravljanje projektima (HUUP), nacionalnog udruženja za upravljanje projektima unutar International Project Management Association (IPMA). IPMA je najstarije i najveće svjetsko udruženje za upravljanje projektima koje djeluje u više od 70 zemalja svijeta. Svrha je tog udruženja omogućavanje mladim ljudima da rade na stvarnim projektima različitog karaktera te stječu znanja i kompetencije upravljanja projektima kroz sudjelovanje u funkciji voditelja projekata ili članova tima na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Držim kako je danas najveći doprinos tog udruženja upravo stvaranje kompetentnih mladih pojedinaca, koji mogu napraviti promjene, srušiti stare paradigme te pridonijeti razvoju zajednice u cjelini. Pojedince je nužno osnaživati kako bi ne samo razmišljali u kontekstu u kojemu će težiti postati zaposlenici postojećih poduzeća nego i stvarati nova, temeljena na potrebama tržišta i vlastitoj viziji. U ožujku je ove godine udruženje preuzelo pet mladih, entuzijastičnih ljudi: Tena Obradović (predsjednica), Josipa Anđal, Marta Drenški, Antonio Gogić i Magdalena Novak (članovi upravnog odbora), koji su ne samo nastavili voditi udrugu na razini na kojoj je bila nego su u nju unijeli potpuno nove ideje i nužan entuzijazam za rast. Young Crew Croatia se tako danas može pohvaliti kao jedno od najuspješnijih YC udruženja u svijetu.

Trenutačno sam na poziciji članice upravnog odbora Hrvatske udruge za upravljanje projektima, zadužena sam za Awards. Ta je uloga temeljena na mom prethodnom iskustvu te obuhvaća i jedan od mojih najdražih projekata te projekt koji sam osobno i započela i vodim već četvrtu godinu - Project Management Awards (PMA). Riječ je o jedinstvenom priznanju u Republici Hrvatskoj mladim voditeljima projekata, projektima s mladim voditeljima i mladim istraživačima u području. Natjecanje promiče izvrsnost i kompetencije mladih voditelja projekata i njihovih projekata te omogućuje povezivanje profesionalaca u području. Također, pruža dobar okvir za procjenu vlastitih sposobnosti u konkurentskom okruženju Republike Hrvatske, a pobjednicima omogućuje da se predstave na svjetskom natjecanju organiziranom od IPMA-e. Činjenica kako broj prijava na natjecanje u posljednjim trima godinama postojanja PMA znatno raste u svim trima kategorijama, i ne samo u terminu brojki nego i kvalitete, te kako smo svake godine našeg sudjelovanja osvojili i svjetsko priznanje, dobar je pokazatelj kako u Republici Hrvatskoj postoji velik broj iznimno pametnih i sposobnih ljudi, kojima bismo trebali dati priliku da ostvaruju svoje ideje i napreduju unutar Republike Hrvatske, jer upravo oni mogu biti pokretači toliko željenih promjena. Također, kako je procjena temeljena na svjetski priznatom standardu kompetencija za upravljanje projektima, programima i portfeljima (Individual Competence Baseline - IPMA ICB4), vidljivo je kako naši mladi stručnjaci stoje uz bok stručnjacima bilo koje zemlje svijeta.

Projekt će u idućim dvjema godinama biti proširen i na nagradu za starije voditelje projekata te društveno odgovorne projekte, čime će dodatno biti osnažena veza između iskustva i mladosti, a dodjela nagrada PMA, koja se već tradicionalno odvija u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade Zagreb, u prosincu postat će centralno mjesto za okupljanje vodećih stručnjaka u upravljanju projektima svih godišta i razina obrazovanja.

 

DR. SC. IVANA BUJAN:

Sustav premalo potiče izvrsnost

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje organizirala je 24. svibnja Dan energije u Međimurskoj županiji u sklopu projekta SUECH. Cilj događanja bio je promovirati projekt i njegove rezultate prema drugim županijama koje nisu direktno obuhvaćene projektom.

U povodu toga, a vezano uz našu temu, razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Bujan, prodekanicom za kvalitetu i međunarodnu suradnju Međimurskog veleučilišta (MEV) u Čakovcu.

Kad govorimo o održivom razvoju, kakvo je po tom pitanju stanje u Međimurju?

- Održivi razvoj izuzetno je širok pojam koji može obuhvaćati gotovo svaki aspekt gospodarske djelatnosti, aktivnosti, područja, općenito govoreći djelovanja. Ako se sagleda s aspekta poslovnih subjekata koncept se veže uz korporativnu društvenu odgovornost koja označava teorijski model trostruke bilance, tzv. triple bottom line. Navedeni model govori o ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj komponenti odgovornosti. Ekonomska se odnosi na ostvarenje dostatnih financijskih sredstava za normalno održavanje likvidnosti i tekućih aktivnosti poduzeća. Društvena odgovornost odnosi se na vraćanje zajednici, zaštitu prava zaposlenika, nediskriminaciju, ravnopravnost u poslu, sustave donacija i još mnogo različitih aktivnosti. Okolišna je možda najlakše mjerljiva uz ekonomsku, jer označava u kojoj mjeri neki gospodarski subjekt, ali i fizička osoba, djeluju na području zaštite okoliša. U Međimurju većina poduzeća djeluje na principima održivog razvoja i poslovanja, ali prema istim principima uglavnom djeluju i fizičke osobe, posebice u području zaštite okoliša. Naime, u Međimurju se, primjerice, razvrstava otpad po kućanstvima već dugi niz godina. Nastavno, u Međimurju je civilni sektor dosta jak i također razvija društveno poduzetništvo, što govori o uklopljenosti županije u suvremene trendove poslovanja i života.

Koji su izazovi i perspektive u obrazovanju za poduzetništvo, koji problemi konkretno...?

- Postoji niz programa koji potiču poduzetništvo, od visokog obrazovanja, srednjoškolskog obrazovanja, ali i raznih programa iz područja cjeloživotnog obrazovanja koji su na raspolaganju pojedincima iz EU projekata. Ipak, osnovni problem je nezainteresiranost ljudi za takve programe, posebice u području cjeloživotnog obrazovanja. U području visokog obrazovanja materija iz poduzetništva studentima se prilagođava projektnom nastavom, primjerima iz prakse i aktivnim sudjelovanjem studenata u pisanju poslovnih planova.

Prema mom mišljenju Hrvatska ima sposobnih stručnjaka, mladih ljudi s vizijom, idejom i željom za uspjehom, međutim, neki od njih se tijekom ostvarenja svojih ideja susretnu s previše prepreka i odustanu od daljnje borbe sa sustavom. Osnovni problem u Hrvatskoj je sustav koji ne prepoznaje i ne potiče izvrsnost te je stoga razvoj znatno usporen.

Kakav je dobar menadžer u privatnom sektoru?

- Mi smo u Hrvatskoj preuzeli termin i značenje menadžmenta od zemalja kao što su Sjedinjene Američke Države, međutim on u našem političkom i ekonomskom sustavu nikako ne može značiti isto što i u SAD-u. U praksi u Hrvatskoj menadžerima se često nazivaju osobe koje to nisu, odnosno ne vrše funkcije upravljanja koje su predviđene menadžmentom. S druge strane, u privatnom sektoru, mladi poduzetnici ujedno su i menadžeri koji moraju za početak osigurati sredstva za pokretanje svojega posla i po osnivanju poslovati u izuzetno volatilnom okruženju, kao što je to Hrvatska. Prema mom mišljenju dobar menadžer u privatnom sektoru mora stvoriti dobru mrežu partnera (po mogućnosti i izvan Hrvatske), pozicionirati poduzeće u lancu vrijednosti radi detektiranja dodane vrijednosti, imati dobrog računovođu ili savjetnika za financijsko upravljanje. Osim navedenog, dobar menadžer mora imati napredna znanja o upravljanju poslovnim sustavima i biti upoznat s promjenjivom pravnom regulativom u Hrvatskoj.

Koji su prioriteti?

- Obrazovanje i znanost trebali bi biti prioriteti kod ulaganja i razvoja, o čemu svjedoče i najrazvijenije zemlje svijeta koje ulažu znatna sredstva upravo u navedene sektore. U Hrvatskoj su obrazovanje i znanost na začelju, i što se tiče ulaganja i uopće interesa javnosti i javnih politika. Reforme su prespore zbog različitih interesa i lošeg sustava vrednovanja i prepoznavanja izvrsnosti. Rezultat svega je zastarijevanje znanja, tehnologija koja dugoročno ne može nikako voditi prosperitetu.

 

DOC.DR.SC. GORDANA NIKOLIĆ:

Kad imate cilj i krenete raditi na njemu - cilj dođe k vama

Osnivačica i deka nica Visoke pos lovne škole - PAR  - iz Rijeke, doc.  dr. sc. Gordana  Nikolić, dobitnica je brojnih  nagrada, između ostalih i na grade za Poduzetnicu godine  prema izboru Hrvatske udru ge poslovnih žena KRUG za  2014. godinu, zatim nagrade  Primorsko-goranske županije  2015. godine za iznimna me đunarodna postignuća u pro micanju poduzetništva žena  u zemljama regije, nagrade  Grada Rijeke u 2016. godini  za izniman doprinos na po dručju visokog obrazovanja i  poduzetništva, osnivanjem i  pokretanjem prve privatne  visoke obrazovne ustanove te  nagrade “Exceptional Wo men of Excellence 2018”,  uručene na svjetskom Wo men Economic Forumu ove  godine u New Delhiju, In dija.
- Danas je možda lakše po krenuti vlastiti posao. Dru gačija je situacija, prilike su se  promijenile. Postoje poticaji i  mjere koje potiču žensko po duzetništvo. No biti poduzet nik nije bilo lako ni prije 11  godina kada sam ja krenula, a  ni sada. To iziskuje konstan tno ulaganje u sebe. Dobro je  da se svijest mijenja, iako još  treba raditi na tome.
- Radila sam u gospodarstvu,  pa na državnom fakultetu se dam godina. Nakon toga opet  u gospodarstvu s izazovnim  menadžerskim ugovorom;  imala veliku plaću, osobnog  vozača..., i shvatila da uz tu  golemu odgovornost koju  imam počinjem gubiti sebe i  svoju privatnost, a uzmanj kao mi je i rad sa studentima.  Odlučila sam izići iz te priče.  U vremenu promišljanja što i  kako dalje, jedna visoka po slovna škola angažirala me je  za izradu specijalističkog di plomskog studija na kojem  sam kasnije počela i preda vati. Jednog ljetnog dana sje dila sam s prijateljicom na  plaži i iz čista mira rekla:  “Znaš što? Ja ću otvoriti pri vatni faks u Rijeci! Ako mogu  raditi za druge, mogu i za  sebe”. I pokazalo se da kad  imate cilj i krenete raditi na  njemu - cilj dođe vama. Danas  smo još uvijek prva i jedina  takva škola u Rijeci. Više je  bilo izazova nego problema,  ima ih i danas, ali to me tjera  da svakim danom budem sve  bolja.
DUALNI STUDIJ
- Administracija nam je spora  i inertna. Birokracija bi tre bala biti support, a ne da  stalno nailazimo na adminis trativne prepreke. Kada sam  ja predala svu potrebnu pa pirologiju za pokretanje vi soke poslovne škole i dobi vanje dopusnice, prošli smo  tri kruga recenzija i nitko se  nije držao zakonskih rokova.  Ali ja sam vjerovala u elaborat  koji sam predala i strpljivo  čekala četiri godine obavijena  šutnjom administracije sluša jući komentare poput “ne mojte forsirati stvari”. I danas  se moramo stalno dokaziva ti...
- Uz adekvatnu podršku po jedinac može doći i dalje no  što je uopće zamislio. Naš  studij poslovno upravljanje  dualni je studij, što znači da  inzistiramo na tome da stu denti dobiju značajan dio  praktičnih znanja uz teoret ska. Na takav način pribli žavamo studente realnom ži votu i obvezama koje pred  njih postavlja buduće zapo slenje. Poduzetnička visoka  učilišta su u trendu razvoja  europskog visokog obrazova nja, a dio kojih je i Visoka  poslovna škola PAR. Mi svo jim programima povezujemo  akademsku i gospodarsku za jednicu, potičemo poduzet ničko učenje te dajemo pot poru i promičemo žensko po duzetništvo.
- Održivi razvoj, održivo po slovanje, ili društveno odgo vorno poslovanje, kako god  ga nazvali, važan je segment  svakog poslovanja, jer brine o  društvu za koje smo kao po jedinci i ustanove odgovorni.  U PAR-u provodimo brojne  projekte na tu temu, a slje deći koji slijedi je PAR Po duzetnički kamp (PPK). Sma tramo da je iznimno važno  pružiti potporu onima koji se  žele aktivno uključiti u po slovni svijet. Stoga svake go dine na našem kampu po duzeća predlažu i zadaju te mu, a studenti rješavaju pra ve poslovne slučajeve. Na taj  način studenti dobivaju pri liku pokazati svoja znanja,  ideje i mogućnosti pred naj boljim poduzećima kao po tencijalnim budućim poslo davcima. Natjecanje omogu ćuje tvrtkama dobivanje  kreativnih ideja te dobru pro mociju među studentima i  sudionicima.
A u studenome organiziramo  Žene bez PARdona, događaj  kojim se obilježava Svjetski  dan poduzetništva žena, nas tao kao odgovor na inicijativu  međunarodnog umrežavanja  poduzetnica, kojim poziva mo na pozitivne promjene i  participaciju.
VESELI ME NAPREDAK
- U vođenju obrazovnog biz nisa, nužna je borba protiv  spore i nefunkcionalne biro kracije, borba protiv nejed nakosti odnosa prema pri vatnim i državnim obrazov nim ustanovama. Rekla bih  da nam se umnogome kom plicira, a ne olakšava život,  umjesto da nas se potiče na  još više. Onaj mnogo draži  izazov je društvena odgovor nost koju doživljavam kao  ključnu vrijednost koju kao  dekanica i profesor u procesu  obrazovanja moram prenijeti  na svoje studente, a kao di rektor i rukovoditelj, i na svo je djelatnike. To je jedno stavno život, kako rastete ta ko spoznajete neke nove stva ri i učite kako se s njima  nositi. Moj uspjeh je rezultat  moga predanoga rada. Neiz mjerno me ispunjava podu čavanje ljudi, posebice mla dih osoba, mojih studenata.  Veseli me svaki njihov na predak i svaki njihov uspjeh,  jer svaki njihov uspjeh i moj  je uspjeh.(D.J.)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana