Magazin
USPOREDNI INTERVJU: SANJA PFEIFER

Razvoj koče jake struje inercije i voluntarizma
Objavljeno 2. lipnja, 2018.

Kad se povede riječ o reformama, ekonomska razvojna paradigma nameće se kao objektivno ključna opcija za budućnost, no nameće se i pitanje ima li Hrvatska dostatno potencijala (sposobnih kadrova) koji na tom planu mogu potaknuti promjene, rušiti predrasude i ostvarivati napredak zemlje i svih njezinih građana. O toj važnoj temi za Magazin govori prof. dr. sc. Sanja Pfeifer s osječkog Ekonomskog fakluteta.

Imamo li kreativnih ljudi kadrih sprovesti promjene, nuditi razvojne opcije za budućnost, za napredak društva?

- Na razini pojedinaca kreativnost je ljudima prirođena značajka koju, neovisno o lokaciji, posjeduju svi. Dakle, u Hrvatskoj, kao i bilo gdje drugdje, imamo mladih, sposobnih pojedinaca koji imaju sve što je ključno za individualnu kreativnu aktivnost. U prosjeku, svaki pojedinac posjeduje neka znanja i ekspertizu, ima dovoljnu razinu intelektualne znatiželje i fleksibilnosti te unutrašnjih poriva da u nekom području (uključujući ovdje i profesiju kojom se bave), bar u nekoliko navrata u životu nešto originalno stvore, ili da nešto poboljšaju na novi način. Međutim, aktiviranje kreativnog potencijala pojedinaca na razini poslovnih subjekata ili društva zahtijeva sustave potpore, resurse i kulturu, a to zaista jest u uskoj vezi s lokacijom na kojoj se nalaze kreativni pojedinci. U mjerenjima nacionalnog kapaciteta za inovativno ponašanje, Hrvatska je zemlja s umjerenim inovacijskim indeksom, a najveće zaostajanje za europskim prosjekom pokazuje upravo u stvaranju okruženja za poticanje inovacija i poduzetništva generiranog prilikama, što uostalom potvrđuju i brojna međunarodna istraživanja, kao što su European Innovation Scoreboard - 2017, Global Entrepreneurship Monitor 2017, Doing Business, ili izvješća o konkurentnosti.

DEFICITARNA PROFESIJA

Jedna od ključnih uloga je i uloga menadžmenta. Što nam o tome možete reći?

- Menadžeri su odgovorni za izbor pravih poslovnih ciljeva i izbor pravog načina njihove realizacije. Ciljevi su višestruki i uključuju konkurentnost, financijski rezultat, razvoj ljudskog kapitala, etičnost i sl. U provedbi postavljenih ciljeva menadžeri obnašaju razne uloge od kojih je upravo poduzetnička uloga jedna od najistaknutijih. Poduzetnička uloga menadžera očituje se u iniciranju ili prepoznavanju novih poslovnih prilika, oblikovanju novih proizvoda, usluga, novih učinkovitijih poslovnih modela. Danas su zahtjevi koji se postavljaju pred menadžere sve kompleksniji i uključuju ne samo odgovornost za financijske rezultate, nego i brigu za ljude i blagostanje lokalne, ali i šire društvene zajednice te odgovornost za održivost okoliša (tzv. Triple bottom line: PROFIT, PEOPLE, PLANET).

Zanimljivo je istaknuti kako su kompetentni poduzetni i uspješni menadžeri prepoznati kao profesija koja je deficitarna na tržištu rada kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj. Analitičko je izvješće Europske komisije pod nazivom Panorama vještina identificiralo sljedećih pet ključnih vještina vrhunskih menadžera u skoroj budućnosti: (1) rješavanje kompleksnih problema; (2) sposobnost planiranja i predviđanja; (3) komunikacijske vještine; (4) sposobnost timskog rada; (5) visoka razina digitalne, financijske, ekonomske pismenosti.

Mnoštvo je iskrivljenih percepcija o tome kako se postaje i opstaje kao uspješan menadžer u Hrvatskoj. Nedavno smo, zahvaljujući Alumni, organizaciji na Ekonomskom fakultetu u Osijeku imali gostujuće predavanje gospodina Nenada Bakića - uspješnog menadžera, investitora, serijskog poduzetnika koji je, između ostaloga, istaknuo kako Hrvatskoj nedostaje kultura uspješnosti temeljena na radu i obrazovanju. Istraživanje Euro barometara potvrđuje kako je Hrvatska na vrhu liste zemalja u kojima se uspjeh povezuje s političkim vezama ili srećom, odnosno kako je na dnu liste zemalja čiji ispitanici smatraju da je za uspjeh od presudne važnosti obrazovanje ili naporan rad. Osim toga, istraživanja poduzetničke aktivnosti ili inovacijskog kapaciteta Hrvatske pokazuju kako Hrvatska zaostaje za prosjekom Europske unije kada je riječ o pothvatima koji su pokrenuti zbog uočene prilike (prema izvješću Global Entrepreneurship Monitor - Croatia, 2017.), ponudi novih tehnološki sofisticiranih inovativnih proizvoda, proizvoda novih tržištu, ili primjeni procesnih, marketinških ili organizacijskih inovacija i sl. (prema izvješću European Innovation Scoreboard - Croatia, 2017.).

DOBRI OSJEČKI PRIMJERI

Ukratko, postoje u Hrvatskoj inovativni, poduzetni, uspješni menadžeri, no oni “plivaju” protiv jake struje inercije, političkog voluntarizma i raznih drugih negativnih trendova. Naravno, nema jednostavnog rješenja, no u podlozi svih alternativa jasna su vizija bolje budućnosti i svjesno upravljanje promjenama.

Osim kreativnosti i hrabrosti, treba znati i kako upravljati promjenama, poslovanjem i menadžmentom. Što nam o tome možete reći?

- Mišljenja sam kako u Hrvatskoj podcjenjujemo širinu i intenzitet vodećih društvenih (migracija, demografsko starenje i depopulacija), ekonomskih (kreativna, kulturna, digitalna, zelena ekonomija na zahtjev ili ekonomija dijeljenja - Uber), ili tehnoloških trendova (digitalizacija, robotizacija, umjetna inteligencija), čiji smo dionici već i danas. Promjene će biti nužne i na organizacijskoj razini, za svjesno upravljanje promjenama brinut će se menadžeri. Za upravljanje promjenama važan je pravi trenutak i dovoljna snaga početnog impulsa, održavanje kontinuiteta u vođenju promjene i odlučan raskid s prošlim načinom funkcioniranja. Da bi se ljudi uključili u promjenu ponašanja nužno je da za to imaju snažan impuls, a to je najčešće ili veliko nezadovoljstvo postojećim stanjem, ili velika korist od budućeg promijenjenog ponašanja. Slijedeći je korak osigurati dovoljno energije za aktivnosti mijenjanja postojeće situacije. Ta energija dobiva se kroz stvaranje kritične mase onih koji promjenu pokreću i vode. Također, uspjeh uvijek djeluje kao adrenalin i dodaje pogonsku snagu za promjenu pa je uputno kontinuirano osnaživati dionike promjene uspješnim ostvarivanjem međuciljeva. I konačno, kada se promjena dogodi potrebno je osigurati sustav poticaja koji će spriječiti ili onemogućiti povratak na stare obrasce ponašanja. Bezbroj je inicijativa od lokalnih do globalnih koje pokreću vizionarski pojedinci koji svojom pozitivnom energijom privlače sljedbenike, koji promjenu započinju tako da promijene sebe i svoje najbliže okruženje.

Primjer toga je inicijativa osječkih informatičara oko vizije Osijeka kao referentne lokacije za lukrativne usluge u ICT djelatnosti, a dobar je primjer i digitalni entuzijast koji kroz popularizaciju robotičkih natjecanja mijenja pristup učenju i obrazovne sadržaje, odnosno nastavne kurikulume. Vjerujem kako se brojni poduzetnici mogu prepoznati u ovakvim gotovo gerilskim strategijama uvođenja promjena u svoja poduzeća ili lokalnu, ali i širu društvenu sredinu. Vjerujem da dolazi vrijeme u kojem će se obrazovani, inovativni i poduzetni ljudi oblikovati snažnu kritičnu masu te postati pogonska snaga bolje budućnosti temeljene na znanju, a ne sreći i političkoj umreženosti.(D.J.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana