Toplo vrijeme u siječnju, hladnoće i snijeg u ožujku, a potom naglo zatopljenje i suša, prouzročili su velike štete na mnogim kulturama, među kojima je i kamilica. Uz velike količine vlage u zemlji, jako sunce prisililo je kamilicu na prijevremeno dozrijevanje i nedovoljno razvijeni cvjetovi jednostavno su sprženi. Zbog tako naglog i prisilnog dozrijevanja, berbu je trebalo obaviti u samo desetak dana, što je bilo teško ostvariti. Prezrelost kamilice i smanjeni prinosi nužno će se odraziti i na dobiti proizvođača.

Jedan od većih proizvođača i prerađivača kamilice na području Virovitičko-podravske županije je tvrtka Eko cvijet, vlasnika Damira Cvetkovića iz Starina u Općini Čađavica, koji proizvodi kamilicu na svome i zakupljenom poljoprivrednom zemljištu, a ima i kooperante.

- Ova godina nam je 30 do 40 posto lošija od prošle. Lanjska žetva sa sušenjem trajala je 41 dan, a ove godine samo 17 dana. Sunce je bilo prejako, temperature previsoke i kamilica je jednostavno prezrela. Prema mojim saznanjima, jednako loše prošli su i proizvođači kamilice na virovitičkom, osječkom i đakovačkom području, jer su nam vremenske prilike vrlo slične. Zarada i proizvođača i kooperanata bit će mnogo manja nego lani. Ovo je zasigurno jedna od najgorih sezona.

Tvrtka izvozi robu u Njemačku i vlasnik je zadovoljan sadašnjim poslovnim odnosima. Proizvodnjom kamilice naveliko bavio se i otac Damira Cvetkovića još prije 35 godina, kada je bio jedan od većih proizvođača u bivšoj državi. Obitelj se kasnije bavila proizvodnjom drugih poljoprivrednih proizvoda, a zatim i preradom mlijeka u vlastitoj mljekari, koja je zatvorena nakon 21 godine rada. Sada je ponovno aktualna konvencionalna proizvodnja i prerada kamilice. S velikim problemima susreću se Žarko i Maja Lazić, suvlasnici obrta Organica Vita u Vraneševcima na području Općine Čađavica nedaleko od Slatine, koji se bavi proizvodnjom i preradom ekološke kamilice.

- Ovo je katastrofalna godina kad promatramo vremenske uvjete, ali oni su svake godine drugačiji i na njih ne možemo utjecati. Mene više brinu drugi uvjeti, oni na koje možemo utjecati, a koji su za našu proizvodnju trajna nepogoda - kaže Žarko Lazić.

Naime, Organica Vita proizvodi tražene proizvode od ekološke kamilice koje izvozi u Njemačku, ali je lani zbog neusklađenosti europskih i hrvatskih pravilnika izgubila ekološki certifikat.

- Svu lanjsku ekološku proizvodnju morao sam prodati kao konvencionalnu robu, stoga sam imao štetu zbog razlike u cijeni. Svaka zemlja članica propisuje pravilnik ili smjernice prema kojima određuje dopuštenu količinu pesticida u organskim proizvodima. U Njemačkoj, primjerice, već više od 15 godina koriste se BNN smjernice - BNN Orientation Value for pesticides, koje se bave upravo reziduama pesticida u organskoj hrani, jer, unatoč naporima ekološke proizvodnje, nije moguće izbjeći globalno zagađanje i pesticide iz konvencionalne proizvodnje. Europski stručnjaci prepoznali su količine pesticida koje se nalaze u zraku i koje donese vjetar i strujanje zraka, na što proizvođači ne mogu utjecati, a njemački kupac čudom se čudi što se Hrvatska slijepo drži svog pravilnika i ne dopušta izvoz proizvoda koji udovoljava svim kriterijima na njihovu tržištu - navodi Žarko Lazić.

Suvlasnica Maja Lazić pokazuje e-mail u kojemu se voditelj Odjela za ekološku i integriranu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede poziva na članak 10. stavak 8. Pravilnika o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji (NN 19/2016.) i kaže da je propisano da “ekološki proizvodi ne smiju sadržavati ostatke nedopuštenih pesticida iznad granice kvantifikacije od 0,01 mg/kg.” Navedeni stavak, međutim, glasi: “(8) U ekološkim proizvodima ne smiju se naći ostaci pesticida koji nisu dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji iznad granice određivanja (LOQ)”, što znači da nije propisana granica kvantifikacije, nego se ona primjenjuje prema starom Pravilniku o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (članak 51., NN 91/2001.). U njemu stoji da “u proizvodima ne smije biti ostataka zaštitnih sredstava, posebice kloriranih ugljikovodika, osim ako su posljedica onečišćenosti okoliša”. U tom slučaju stari Pravilnik propisuje da najveće vrijednosti ostataka u ekološki proizvedenim biljnim proizvodima kod svih sredstava ne smiju prelaziti 0,01 mg/kg.

E-mail je upućen na više adresa, tako da su i drugi proizvođači u istom položaju. Lazićevi tumače da zahvaljujući takvoj neusklađenosti Hrvatska može uvesti robu s ekološkim certifikatom dobivenim na temelju prihvaćanja viših vrijednosti zaštitnih sredstava, a ne može izvesti svoju robu čak i s manjom količinom.

- Kamilica je vrlo osjetljiva, a cvjeta kada se ostale kulture tretiraju zaštitnim sredstvima. Ako ostane ovako, uzaludni su i naši izuzetni prirodni uvjeti za ekološku proizvodnju, jer ćemo morati od nje odustati. Naime, u sadašnjim uvjetima ne znam zbog čega bismo se bavili ekološkom proizvodnjom, koja je skuplja i daje manje prinose, kad se roba može prodati samo kao jeftinija konvencionalna. Hrvatski zakonski uvjeti koje nije moguće ispuniti nužno će dovesti do upropaštavanja ekološke proizvodnje - kažu Maja i Žarko Lazić.