U Hrvatskoj je, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, 15.000 pčelara, ali samo je njih deset posto upisano u registar proizvođača meda i to je velik problem, jer veliki trgovci mogu otkupiti med samo od registriranih medara te se otkupljivači moraju okrenuti uvozu, a uz med se uveze i drugih pčelinjih proizvoda u vrijednosti od 12 milijuna kuna iako ih proizvode i domaći pčelari.

Prema mišljenju Ivana Bračića, predsjednika Grupacije pčelarstva HGK-a, najveći problemi u industriji meda su snažno sivo tržište, manjkav registar proizvođača, neusklađenost laboratorija, deklariranje proizvoda i donošenje vodiča kojim bi se definirale dobre proizvodne prakse.

- Ukupni pčelarski kolač vrijedi 500 milijuna kuna, a 100 milijuna legalna je realizacija, dakle 400 milijuna kuna ide mimo porezne kontrole i kontrole kvalitete. To pokazuje da se 80 posto trgovine medom u Hrvatskoj odvija na sivom tržištu, odnosno ne znamo kamo odlazi 8400 tona domaćeg meda - rekao je na konferenciji za medije u ožujku Ivan Bračić, dodavši kako svaka vlada sa svojim institucijama mora pomoći opstanku pčela i pčelara, „jer nema uravnoteženog ekosustava bez pčela i nema kvalitetne proizvodnje u poljoprivredi, jer su one najzahvalniji oprašivači".

U Hrvatskoj se, ovisno o godini, proizvodi od osam do deset tisuća tona meda, od čega se prošle godine izvezlo samo 380 tona, a uvezlo gotovo četiri puta više, 1300 tona. Prema podatcima za 2017., najviše uvozimo iz Španjolske, Kine i Poljske, a hrvatski se med najviše izvozi u BiH, Italiju i Njemačku. Upravo je taj uvozni med najveći problem za domaće medare, jer se uvoze nerazumno velike količine, koje se u velikim trgovačkim centrima prodaju po nižim cijenama od hrvatskog meda pa on ostaje neprodan. Stoga uvozni med domaći pčelari doživljavaju kao nelojalnu konkurenciju, koja im preotima kupce u nefer tržišnoj utakmici. Na području Vukovarsko-srijemske županije djeluje osam pčelarskih udruga s više od 300 članova i službeno su registrirana 292 člana, koja imaju 14.400 košnica. Kako nam kaže Stanko Čuljak, predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije, cijena domaćem medu na kućnom pragu kreće se od 40 kuna naviše, a u trgovinama je od 29.99 do 80 kuna, računajući tu i uvozni med, primjerice, iz Kine.

Što pčelarske udruge mogu učiniti na eliminaciji, često lošijeg, uvoznog meda? Udruge mogu i smiju provoditi akcije na podizanju svijesti naših sugrađana da samo kupnjom domaćih proizvoda pomažu i unaprjeđuju naš standard i proizvodnju, koja zadržava stanovništvo u ovim područjima. Što se tiče prodaje, do sada nije bilo obaveza točnog navođenja zemlje podrijetla pa nije bilo vidljivo ni da je med uvozni, osim po onoj čudnoj oznaci med iz EU ili izvan EU – kaže Stanko Čuljak, dodajući kako je zbog odlaska mladih iz Hrvatske sve manje mladih pčelara, jer je pčelarstvo visoko rizična i nisko profitabilna proizvodnja, koja je izravno povezana s vremenskim prilikama, na koje pčelar nema utjecaja. Zato, ocjenjuje prvi pčelar najistočnije županije, mladi izabiru druge puteve za osiguravanje svoje budućnosti, a pčelarstvo ostaje hobi ili dopunsko zanimanje. Obitelj Ivana Kneževića iz Šiškovaca kontinuirano pčelari od 1974. i tako nastavlja obiteljsku tradiciju, a od 2002. profesionalno se bavi pčelarstvom i isključivo od toga živi i cijela obitelj radi. Pčelarstvo Knežević jedno je od najvećih i najtrofejnijih hrvatskih pčelarstava i sada pčelari s oko 600 košnica, od toga dio je na stacioniranim pčelinjacima u okolici Šiškovaca, gdje proizvodi cvjetni med. - Proizvodimo godišnje od 15 do 25 tona meda. Imamo šest kontejnera s 300 košnica, koje selimo za pašom od Iloka do Vranskog jezera. Vrste meda nam se razlikuju od godine do godine, ovisno o vremenskim prilikama, no imamo najmanje deset različitih vrsta meda: cvjetni, ujedno u najtraženiji, bagrem, kesten, medljikovac, lipa, bagremac, uljana repica, kadulja, suncokret, dalmatinsko-velebitski. Proizvodimo i vosak, cvjetni prah, med u saću, propolis, matičnu mliječ te mješavine Megamed i Gigamed. No, s obzirom na kvalitetu hrvatskog meda, nismo nikada bili zadovoljni otkupnom cijenom, kao ni ostali proizvođači meda, i držimo da bi se kvaliteta hrvatskog meda trebala puno više cijeniti.

Trenutno su otkupne cijene od 16 do 35 kuna po kilogramu, ovisno o vrsti meda. Veliki smo proizvođači pa uspijevamo prodati dovoljno meda i drugih pčelinjih proizvoda da bismo poslovali pozitivno. Inače, velik dio proizvoda prodajemo na malo, na tržnicama, sajmovima i slično. Dio meda, također, direktno izvozimo, na područje EU, ali dio meda odlazi i na tržište Bliskog istoka. Količine, naravno, ovise i o potražnji, no tržište se postupno širi i otvara – kaže Knežević i dodaje kako je tržište slobodno i drago mu je što kupci imaju mogućnost kupiti i kušati med iz Kine, Ukrajine, Argentine te drugih zemalja i prepoznati na kraju kvalitetu hrvatskih, domaćih proizvoda. - Cijena takvog uvoznog meda u maloprodaji se kreće od 28 kuna naviše. Kada bi se mene pitalo, učinio bih više na promidžbi i propagiranju domaćih proizvoda i volio bih kada bi na uvoznim medovima bila točno navedena i jasno istaknuta zemlja podrijetla – predlaže šiškovački proizvođač meda.