Objavljeno 28. svibnja, 2018.
Novi Zakon o lovstvu mogao bi donijeti velike novosti, a najveća među njima je odredba kojom bi se napokon uredilo tko plaća, i u kojem iznosu, naknade štete od divljači u prometu i na poljoprivrednim površinama.
Vlada RH uputila je saborskim odborima prijedlog Ministarstva poljoprivrede koje, između ostaloga, predlaže da se u novi Zakon o lovstvu uvrsti članak prema kojemu vozači sami plaćaju nastalu štetu ako se nisu pridržavali prometnih pravila i prometnih znakova izričitih naredbi.
Dugotrajni procesi
Lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta namirivao bi štetu ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Da bi se smanjila i otklonila mogućnost nastanka štete naletom vozila na divljač, lovoovlaštenik je dužan pratiti migraciju divljači, te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta.
Problem je u tome što dosadašnje zakonsko uređenje tih pitanja nije na zadovoljavajući način riješilo problem te je dovelo do neujednačene sudske prakse, što je u najvećem broju slučajeva rezultiralo dugotrajnim sudskim procesima neizvjesnog ishoda, ali najčešće na štetu lovaca.
Velik broj lovačkih društava je “na koljenima” zbog naplate golemih odšteta od divljači i troškova sudskih postupaka, a neka od njih imaju samo desetak članova. U izradi je i prijedlog kojim bi se osnovao fond baš za takve namjene, na razini države.
- Zbog velikog broja odšteta zbog naleta na divljač ni jedna osiguravajuća kuća nije htjela osigurati lovce. Planira se osnivanje fonda u koji bi Ministarstvo poljoprivrede stavilo 15 milijuna kuna, Ministarstvo prometa pet milijuna, dok bi lovozakupnici trebali u fond uplatiti pet do šest milijuna. Uspjeli smo pronaći i osiguravajuće društvo koje bi se u tu priču uključilo i pokrilo do oko 50 milijuna kuna za naknadu šteta. Lovozakupci bi plaćali prema procjeni broja naleta na divljač na svom području. Na primjer, Osječko-baranjska županija je treća po broju takvih nesreća u Hrvatskoj pa bi plaćala oko 450 tisuća kuna. Kada bi se svi lovozakupnici, kako privatni tako i lovačka društva, u to uključili, ispalo bi do kune i pol po hektaru - kaže Zlatko Stolnik, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije. Dodaje kako će prijedlog za osnivanje fonda biti upućen Vladi RH.
- Mora se naći model plaćanja naknada šteta, jer to ne može ići od članarina preko Hrvatskog lovačkog saveza, već preko navedenog fonda. Do sada se događalo da lovci sami prikupljaju novac samo da ne izgube lovište i nekretnine. Nekada bi pomogla i lokalna samouprava - kaže Stolnik. Ističe da su lovci morali platiti i štetu kada bi vlak naletio na divljač na željezničkim prugama. Željeznica bi unajmila autobuse za prijevoz putnika dok se očevid ne završi, a sve troškove opet bi plaćali - lovci.
Lovci na gubitku
- Mora se naći model naknade šteta na vozilima na obostranu korist vozača i lovozakupnika. Lovozakupnici nemaju novac za tražene odštete i po nekoliko stotina tisuća kuna, a vozač kojemu automobil treba svaki dan ne može čekati godinama da se završi sudski postupak da bi vozilo popravio - ističe Zlatko Stolnik.
Naveo je i nekoliko primjera kako su lovci u krajnjem ishodu do sada uvijek gubili u sudskim postupcima, ma kako ludo zvučale tužbe.
- Imali smo primjer kada je žena naletjela automobilom na divlju svinju u naseljenom mjestu. Tužila nas je za štetu na vozilu, ali i za to što je nakon nesreće imala tzv. Schanzov ovratnik pa nije mogla hraniti svoje patke i guske, nego je za to plaćala susjedi. Dobila je tužbu i to smo morali platiti, iako u naseljenom mjestu uopće ne smijemo loviti divljač - kaže predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije.
Dragan Zlosa, dopredsjednik LS Osječko-baranjske županije, ističe da do promjena hitno mora doći.
- Kada država bude sudjelovala i s jednom lipom u plaćanju odšteta od naleta na divljač, zasigurno će imati i dobre odvjetnike i neće uvijek divljač biti kriva - kaže Dragan Zlosa. I on nam je ispričao jedan od primjera plaćanja odštete.
- Mladić je vozio prebrzo i platio za to kaznu. Automobil je popravio “na crno”, no sudu to nije smetalo. Sami smo morali platiti vještaka da utvrdi je li stvarno nastala šteta u iznosu koji je naveo i onda ju još i platiti - dodao je dopredsjednik Zlosa.
Sandra LACIĆ
NAKNADA U POLJOPRIVREDI DO PET POSTO OD UKUPNOG PRINOSA
Prema novom Zakonu o lovstvu, lovozakupnici bi plaćali za štetu od divljači do pet posto od ukupnog prinosa. “Novost je i to da se ne bi plaćala nastala šteta u neuređenim voćnjacima i uređenim voćnjacima, jer u ovim drugima mora biti ograda koja sprječava da divljač prođe. Do sada se znalo događati da poljoprivrednici obrade i područje tik uz kanale samo da bi imali veće površine zbog poticaja, a onda bi tužili lovozakupnike za štetu”, kazao je Zlatko Stolnik, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije.
SVI BI TREBALI BITI RAVNOPRAVNI
Ministarstvo poljoprivrede u uvodnom dijelu prijedloga novog Zakona o lovstvu navodi da bi se ključna pitanja oko lovaca jasnije i preciznije uredilo, te da se njime nastoji “sve subjekte u predmetnim postupcima staviti u ravnopravniji položaj” s jasnije određenim pravima i obvezama. “Došlo se do izgledne situacije da dođe do mogućeg gašenja mnogih lovačkih udruga i masovnog povrata lovišta, čime bi Ministarstvo i nadležne jedinice područne, odnosno regionalne samouprave, bile suočene s obvezama provedbe mjera za sprječavanje šteta na poljoprivrednim kulturama i značajnim izdatcima za naknade za povjeravanje mjera čuvanja lovišta,” ističu u Ministarstvu poljoprivrede.