Biti šampion kulenijade u najmlađem gradu u Hrvatskoj, Otoku, uvijek je bilo prestižno, pa tako i na 17. Otočkoj kulenijadi, održanoj je u sklopu Otočkog proljeća i dvodnevne manifestacije, 2. Sajma kulena. Na ocjenjivanje su pristigla 34 uzorka.

Stručno povjerenstvo u kojem su bili doc. dr. sc. Krešimir Mastanjević, doc. dr. sc. Vladimir Margeta, dr. sc. Mario Škrivanko, Marko Novoselac, dr. vet. med. i Vlado Ferbežar, proizvođač, prvi je put biralo najbolje u dvije kategorije - mali (neregistrirani) proizvođači i veliki (registrirani) proizvođači.

U kategoriji registriranih proizvođača titulom šampiona okitio se Ilija Jelović iz Županje s 91,80 bodova, titulu vicešampiona ponio je OPG Modic iz Bošnjaka s 91,20 bodova, a zlatno je odličje osvojio OPG Slavice Đinić iz Starih Mikanovaca sa 90,60 bodova.

- Prvi sam registrirani proizvođač kulena sa zaštićenim podrijetlom u Hrvatskoj. Prošle sam godine ostvario jednake rezultate, što znači da sam uspio ostvariti kontinuiranu i prepoznatljivu proizvodnju, koja je koštala puno brige i truda. Ono što je nabitnije jest da su to prepoznali ljudi koji se bave time. Moja proizvodnja bazira se na matičnom stadu od 30 komada rasplodnih krmača, tovu svinja i proizvodnji kulena i kobasica, domaće slavonske slanine. Tajna uspjeha naših kulena leži u tome da je svaki prošao kroz ruke bar sedam puta, tajna je u sirovini, odnosno vodio sam brigu o njezi prasaca, hranidbi. Kvalitetno meso, domaća paprika iz Vrbanje, bijeli luk iz Otoka te kamena sol tajne su uspješnosti našeg kulena - rekao je Dragan Modic, vicešampion iz Bošnjaka.

U kategoriji neregistriranih proizvođača dodijeljena su četiri zlatna odličja. Prvo je mjesto osvojio Marko Spajić iz Otoka (94,20 bodova), drugo mjesto pripalo je njegovoj sestri Josipi Spajić (93,40), treće je osvojio Lovro Džinić iz Mirkovaca (91,60 bodova), a četvrto Ivanka Bionda iz Starih Mikanovaca (90,20 bodova).

- Moja priča o proizvodnji kulena počinje u djetinjstvu. Bio sam ljubitelj kulena i zanimalo me sve u vezi s njim te sam ga odlučio proizvoditi. Nemam neku posebnu tajnu, bitno je posvetiti maksimalnu brigu proizvodnji i rezultati neće izostati. Najbitnija je svakako je sirovina, a što se tiče tržišta, vjerujem da nitko nema problema. Jedini je problem što nitko nema dovoljno sirovine - rekao je Marko Spajić, koji je bio šampion nedavne Kulenijade u Jagodnjaku.

- Kulen je ove godine bio dobar, dugo nismo imali ovako dobar kulen, što potvrđuje i činjenica da nijedan nije vraćen, svi su ocijenjeni. Nijedan kulen nije imao toliko negativnosti da se nije mogao ocijeniti presjek, tekstura, okus, boja, miris i vanjski izgled. Ove smo se godine odlučili na dvije kategorije jer se znalo dogoditi da najboljim kulennom bude proglašen onaj neregistriranog proizvođača. Unazad dvije godine kulen je zaštićen, imamo zemljopisno podrijetlo, registrirani proizvođači dobili su odobreni broj, imaju oznaku AR i EU te mogu izvoziti u Europsku uniju. Slavonski kulen može biti konkurentan na tržištu jedino ako je kvalitetan, a OPG-ovi moraju biti udruženi u klaster kako bi na tržište izašli sa većom količinom. I proizvedemo dvostruko više svinja nego što imamo sada, opet ćemo za europske standarde biti mala proizvodnja - rekao je Marko Novoselac.

I župan vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, izaslanik predsjednika Vlade, naglasio je da se konkurentan na tržištu može biti samo preko klastera.

- Raduje spoznaja da smo ove godine imali više uzoraka kulena, kao i veći broj izlagača na Sajmu kulena. Vjerujem da će se svake godine dizati broj izlagača, kao i natjecatelja na kulenijadi - komentirao je otočki gradonačelnik Josip Šarić.

Kako je naglasio Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj je 19 zaštićenih proizvoda, od kojih devet mesnih.

- Slavonska kobasica i meso crne slavonske svinje dobili su nacionalnu oznaku zaštite i dokumenti su već upućeni prema Europskoj komisiji radi dobivanja zaštite na razini Europske unije. U ovom trenutku s milijun tovljenika koliko se uzgaja u Hrvatskoj sigurno da nismo zadovoljni, dosegnuli smo minimum u toj proizvodnji i ne pokrivamo ni 30 posto domaćih proizvoda. Prošle godine uvezli smo svinjskog mesa u vrijednosti od približno 200 milijuna eura, što je poražavajuća činjenica, a u odnosu na 2016. povećali smo uvoz za 20 posto. Naša je šansa zaštita i povećanje proizvodnih kapaciteta - rekao je Kovačević.