Čestika poljska, kravlja trava, mošnjak, stisnuša, druga su imena čestike, koja se pominje kao jestiva antička biljka. Ime dobiva po Dioskoridu, prema obliku ploda koji je plosnat kao štit. Finska izreka glasi neka onaj tko baci sjeme čestitke u tuđe polje - izgubi čast, kazni se i plati štetu.
Čestika je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka korov, visine do 50 cm s uspravnom stabljikom koja je slabo razgranana, jajastih i duguljastih na rubu nazubljenihlistova koji se pri dnu razvijaju na kratkoj peteljci, a prema vrhu stoje naizmjenično srasli uz stabljiku. Cvjetovi su bijeli i sitni, a razvijaju se u obliku grozdastog cvata na vrhu stabljike. Plod je okrugla i plosnata komuška s 5 - 7 smeđih sjemenki. Korijen biljke je razgranan.
Uzgaja se i kao povrće
Cvate od travnja do rujna. Sirova biljka je ugodna aromatična mirisa kao i pikantnog okusa dok kuhanjem postaje gorka. Raste najviše u vrtovima, poljima, njivama, vinogradima, uz putove, uz kuće i naselja, na vlažnim i zapuštenim neobrađenim mjestima, itd. Uzgaja se i kao povrće. Bere se cijela biljka u cvatu koju sušimo na toplom i prozračnom mjestu u hladu kao i sjeme biljke. Mladi listovi su izvrsno povrće te se sirovi rabe za salatu, a kuhani kao špinat. Sjeme je dobar začin.
Ljekovito djelovanje
Ljekoviti sadržaj: eterično ulje, sinigrin, gorušičino ulje, glikozidi, masna ulja, enzim mirosinazu, rodanalil, alilsulfid, alilizotiocijanat (toksičan), vitamina, karotina. U našoj se literaturi rijetko spominje kao ljekovita biljka, više kao proljetna začinska biljka, dok je u Europi jako cijenjena ne samo zbog svojih začinskih već i ljekovitih svojstava. Zapadna pučka medicina rabi je kao: antibakterik, antipiretik, antidot, antiinflamatorik, antireumatik, diuretik, diaforetik, ekspektorant, febrifug, hepatik, tonik, za liječenje: bolesti krvi, bolesti oka, katara, reume, trovanja hranom, visoke temperature tijela, upalnih stanja grla i dišnih puta, kao i za pojačano mokrenje i znojenje, itd. Tibetanska medicina rabi sjeme za dobivanje oštrog specifičnog okusa kao začin te kao začin koji dobro rashlađuje.
Pučka medicina preporučuje čestiku za liječenje:
l bolesti kože
(čireva, apcesa, kožnih nečistoća)
l bolesti želuca i crijeva
(želučanih crijevnih čireva, ulceroznog kolitisa, polipa)
l akutne upale slijepog crijeva
l bolesti pluća i dišni putova
(upalna stanja, gnojnih upala, pospješuje izbacivanje sekreta, pojačava znojenje)
l ženskih bolesti
(endometrije maternice - endometroze, dismonoreje, infekcije i upalna stanja)
l stafilokoka i streptokoka
(čaj od cijele biljke liječi i sprječava razmnožavanje)
l trovanja hranom,
alkoholom, cigaretama
(čaj ima antidotno djelovanje, to jest protuotrovno svojstvo)
l reumatskih tegoba
l bolesti jetre i žuči
l bolesti bubrega (infekcije)
l groznice
l mučnine, vrtoglavice te za povećanje bijelih krvnih zrnaca (pije se više puta, 3 - 5 šalica na dan)
l Čisti krv te služi za detoksikaciju organizma (pročišćavanje - čišćenje cijelog organizma)
I.Lesinger
Sjeme čestike
l antiinflamatorik i febrifug (rabi se u liječenju plućnih gnojnih bolesti, upale bubrega, slijepog crijeva - appendicitis, upalnih stanja s iscjetkom iz vagine)
l Svježi sok biljke, ako stavljamo na kožu, izaziva crvenilo te se rabi u liječenju: reumatskih tegoba, kožnih bolesti (lišaja, osipa, svraba)
l Ulje čestike dobiva se iz sjemena biljke te se rabi kao dobra prirodna namirnica.
Čaj
l 1 čajna žličica usitnjenog bilja, 2 dl vode
l Uputa za pripremu:
Vrućom vodom prelijemo bilje, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.
l Uputa za uporabu:
Pijemo 2-3 šalice čaja na dan.
Čaj
l 1 čajna žličica usitnjenih sjemenki, 2 dl vode
l Uputa za pripremu: Vrućom vodom prelijemo sjemenke, poklopimo da odstoji pola sata i procijedimo.
l Uputa za uporabu: Pijemo 2-3 šalice čaja na dan.
Preživljavanje u prirodi
l Proljeće i ljeto: U rano proljeće listovi su ukusna i dobra hrana, a u ljeto plodovi i sjemenke predstavljaju dobar začin.
KULINARSTVO
l Proljeće doista nudi bezbroj jestivih biljnih vrsta koje je čovjek stoljećima rabio za prehranu i za liječenje. Čestika pripada u omiljene jestive vrste aromatičnog okusa i mirisa, i od mladih se listova mogu pripremati salate, juhe i variva. Plodovi - sjemenke izvrstan su biljni začin koji rabimo za aromatiziranje raznih umaka i juha. Mljevene sjemenke mogu biti zamjena za senf.