- Gospodarstvo, politika i obrazovanje nisu i ne smiju biti otok za sebe, nego moraju funkcionirati integrirano – kao svijet u kojemu je normalno da će osoba koja se obrazuje za neko zanimanje nakon školovanja imati posao - kazao je Nenad Bakić, uspješni hrvatski investitor, poduzetnik i pokretač IRIM Croatian Makersa.

Na 4. Susretu gospodarstva i znanosti, u petak je na Ekonomskom fakultetu održao pozvano predavanje o temi “(R)evolucije obrazovnih sadržaja i izazovi tržišta rada”, pred brojnim zainteresiranim profesorima i studentima. Bakić ističe da se hrvatsko školstvo, koje je dio javne uprave, još ne mijenja.

- Iako je bitna promjena kurikuluma, mislim da je puno važnija promjena školstva kao sustava – istaknuo je Bakić osvrnuvši se na lošu poziciju hrvatskih sveučilišta u Europskoj uniji, kada je riječ o kvaliteti.

- Redovito smo pri samom dnu, a kao najgori parametar prikazana je upravo integracija biznisa i sveučilišta. Kod nas imamo jedan paradoks da uspjeh sveučilišta kao takvih ne ovisi o njihovoj uspješnosti u oplemenjivanju ljudi znanjima i uspjesima, nego o kvotama, što se mora mijenjati. Sveučilišta koja žele biti društveno korisnija moraju gledati što njihovi studenti žele – upozorava Bakić. Upravo zbog toga, kaže, nikada ne bih krenuo od potreba gospodarstva, nego od potreba mladih ljudi.

- Mladi trebaju imati kvalitetno obrazovanje, da se mogu snaći u svijetu sutrašnjice te vrijediti maksimalno kao profesionalci, ali i kao osobe – poručio je Bakić.

Hrvatsko je obrazovanje, kaže, u vrlo lošoj situaciji, a naročito je deficitarno tzv. STEM područje – prirodoslovnih i matematičkih znanosti, tehnologije i inženjerstva, što dobrotvorna udruga Croatian Makers nastoji promijeniti, i u čemu je izuzetno uspješna – 100.000 djece u svim dijelovima Hrvatske sudjeluje u tom trenutačno najvećem izvankurikularnom europskom programu u STEM aktivnostima koje uključuju robotiku, programiranje, internet-stvari, najavljeno je i lansiranje prvog hrvatskog satelita u svemir... Knjižnice žele pretvoriti u digitalne razvojne centre u lokalnim zajednicama – opremili su ih micro:bitovima, 3D printerima, uskoro i robotikom. Educirali su tisuće učitelja. Tehnološka osnova samo je početak - krajnji je cilj stvaranje kulture uspjeha kroz razvoj ključnih kompetencija, kako bi sva djeca bila ravnopravni građani 21. stoljeća - kaže Bakić. J. Pejaković