Objavljeno 24. svibnja, 2018.
Europska komisija uputila je u srijedu četiri preporuke Hrvatskoj koje bi trebala provesti ove i sljedeće godine, a uglavnom su iste kao i 2017. Prošle godine Hrvatska je dobila pet preporuka, a ove godine je to smanjeno na četiri, iako u sadržajnom smislu ima vrlo malo promjena.
U prvoj preporuci se traži jačanje fiskalnog okvira, što uključuje jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke savjetuje se i uvođenje poreza na nekretnine na temelju njezine vrijednosti. U odnosu na prošlu godinu, sada se ne spominje jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, jer je u međuvremenu usvojena strategija upravljanja javnim dugom.
Pod fiskalnim okvirom podrazumijevaju se dva zakona, zakon o fiskalnoj odgovornosti koji već postoji i na njegovim izmjenama radi se već tri godine, a drugi je zakon o proračunu.
Hrvatska vlada je u nacionalnom programi reformi, koji je prihvatila i dostavila Komisiji krajem travnja, najavila da će izmjene i dopune prvog zakona biti obavljene u lipnju, a da će drugi, zakon o proračunu biti donesen u prosincu. Stručnjaci Europske komisije koji su zaduženi za Hrvatsku ističu da u ovom trenutku, kada Hrvatska ima proračunski suficit, pitanje fiskalnog okvira nije goruće, ali može biti vrlo važno kada proračunski prihodi počnu stagnirati ili padati. U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima. U okviru druge preporuke također se traže rezultati u reformi sustava obrazovanja i vještina kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i relevantnost za tržište kako za mlade tako i za odrasle ljude. Također se preporučuje konsolidacija socijalnih davanja i poboljšanje njihovih sposobnosti za smanjenje siromaštva. U trećoj preporuci traži se smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi i jačanje njezine sposobnosti na osmišljavanju i provedbi javnih politika. Preporučuje se i uvođenje usklađenih okvira za plaće u javnoj upravi i uslugama u konzultacijama sa socijalnim partnerima. U petoj preporuci traži se poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države i intenziviranje prodaje državnih poduzeća i neproduktivne imovine. Traži se i znatno smanjenje tereta za poduzeća u pogledu parafiskalnih nameta i prevelikih i neučinkovitih zakonodavnih zahtjeva. Preporučuje se i jačanje konkurentnosti u poslovnim uslugama i reguliranim profesijama te smanjenje trajanja sudskih postupaka i poboljšanje elektroničke komunikacije na sudovima. Preporuke su dio proljetnog paketa Europskog semestra koje Komisija objavljuje svake godine u svibnju. Europski semestar je instrument na razini EU-a koji služi za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica.Hina
NEDOSTAJE SAMO JEDAN NOMINALNI KRITERIJ ZA ULAZAK U EUROZONU
Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog za ulazak u eurozonu, sudjelovanju u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) najmanje dvije godine, stoji u konvergencijskom izvješću koje je u srijedu objavila Europska komisija za sedam zemalja članica koje imaju zakonsku obvezu uvođenja eura. U izvješću koje pokriva sedam zemalja - Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku, daje se pregled napretka tih zemalja prema ulasku u eurozonu. Sve članice EU-a, osim Velike Britanije i Danske, obvezne su uvesti euro. Hrvatska zajedno s Bugarskom ispunjava sve kriterije osim jednog - sudjelovanje u ERM II, koji je svojevrsna čekaonica za ulazak u eurozonu u kojem je potrebno provesti najmanje dvije godine.