PETRIJEVCI - Najnovije arheološko otkriće u blizini Petrijevaca potvrdilo je postojanje naselja u razdoblju kraja sopota i početka eneolita, konkretnije – čak više od 4000 godina prije Krista. Naselje je čak 4000 godina starije od rimskog logora Mursela, za koje se pretpostavlja da se nalazilo na području današnjih Petrijevaca.

Vijest o novim nalazima potvrdio nam je voditelj arheološkog projekta Slavko Galiot, inače vlasnik tvrtke Delmat Galiot d.o.o. iz Splita za arheološka istraživanja, koji na lokacijama u blizini Petrijevaca već neko vrijeme obavlja arheološka istraživanja za potrebe Hrvatskih cesta na trasi buduće petrijevačke obilaznice.

Premda je bio upoznat s tim da je riječ o terenu bogatom arheološkim ostacima iz raznih razdoblja, i sam je ostao zatečen kada mu je dr. sc. Marsel Burić, profesor na katedri za prapovijesnu arheologiju, čije područje znanstvenog interesa obuhvaća arheologiju neolitika i eneolitika, potvrdio da su predmeti pronađeni u Petrijevcima domaće, lokalne izrade i da potječu s kraja sopota i početka eneolitskog razdoblja.

Punih mjesec i pol Slavko Galiot i stručna ekipa arheologa na čelu s voditeljem terenskog istraživanja Tomislavom Pušićem istraživali su teren u neposrednoj blizini Petrijevaca, kada su prije nekoliko dana na lokalitetu Popovac na izlazu iz Petrijevaca prema Satnici naišli na vrlo zanimljive nalaze.

- Riječ je o višeslojnom nalazištu na kojem smo prvo naišli na horizont kultura polja sa žarama koje potječu iz razdoblja između 1300. i 1100. godine prije Krista. To su zapravo keramičke posude u kojima se nalaze spaljeni ostaci pokojnika, a pokraj njih su se stavljali prilozi i drugi osobni predmeti pokojnika. Ispod toga sloja, na dubini od 30 do 40 centimetara ispod površine, neočekivano smo naišli na novi, neolitičko-sopotski sloj, u kojem smo ispod uobičajenih nalaza keramike, kamenih predmeta te predmeta od kosti našli i antropomorfne figurice. Točnije, njihove ostatke i dijelove. No ono što nas je istinski začudilo i fasciniralo jest podatak da smo ih pronašli u relativno većem broju: na desetak četvornih metara pronašli smo šest ulomaka figurica koje su inače bile veličine od 10 do 12 centimetara, a prikazivale su ženske osobe. Ne znamo točno njihovu namjenu, a pretpostavljamo da je riječ o zajednici koja je posebno poštovala ženu. Riječ je o domaćoj lokalnoj izradi i radu domaćih majstora sa sopotskim ukrasima i motivima. Na nekima od njih uočen je značajan utjecaj s istoka: lenđelske i vinčanske kulture, na osnovi čega možemo zaključiti da je možda bila riječ o penetraciji manjeg dijela stanovnika na ovo područje - kaže Galiot.

Osim iznenađujućeg nalaska figurica ljudskog oblika, s obzirom na to da se uglavnom pronalaze figurice zoomorfnih kontura, arheolozi su ovdje pronašli i dijelove ritona (posuda u obliku životinje) te žrtvenika u koji se stavljalo ulje, pomasti i druge tekućine. Sve to ih je navelo na zaključak da je u sopotskom razdoblju upravo na ovom lokalitetu bio rub naselja, a da je njegovo središte moglo biti sjeverozapadno stotinjak metara od ovog lokaliteta, što će tek trebati istražiti.

Arheolozi naglašavaju da nije riječ o području na kojem su pronađeni ostaci nekadašnje Mursele, već o drugom lokalitetu, ali također u neposrednoj blizini današnjih Petrijevaca i rijeke Karašice, koja je prostor uz nju oduvijek činila privlačnim za život i osnivanje naselja. Također ističu da nova arheološka otkrića neće poskupiti niti produžiti planirane rokove gradnje obilaznice oko Petrijevaca s obzirom na to da je zbog najnovijih otkrića u planu i proširenje istraživanja terena od lokaliteta Popovac do stare Karašice.