ĐAKOVO - Dok se na terenu nastavlja problem nekontroliranog širenja divljih svinja, a državu i lovce potiče na mjere hvatanja u koštac s tim problemom, odnedavno i pojavom afričke svinjske kuge na sjeveru Mađarske, Vlada je ovih dana usvojila i u saborsku proceduru poslala Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu.

Dok predlagatelj poručuje da se njime želi uvesti više reda u lovstvu, s unaprjeđenjem prava i obveza svih u njemu, čl. 79. ne širi, lovačkim riječnikom rečeno, dobru kob.

- Veća prava ima divlja svinja, nego poljoprivrednik. Novi je zakon na štetu potonjih, a štiti lovačka društva (LD) i osiguravajuće kuće - poručuju u Udruzi OPG-ova Život i traže njegovu hitnu izmjenu. Kažu, on će dovesti do propasti mnoge poljoprivrednike jer sve obveze i troškovi za sprječavanje štete od divljači padaju na njihov teret.

- Od poljoprivrednika se traži ograđivanje dobara, čuvanje, istjerivanje divljači i sl., i to sve na njegov trošak. A ovoovlaštenici, osim zaštitnih sredstava, repelenta, nemaju nikakvu obvezu, a znamo da ni repelent ni električni pastir ne može zaustaviti divljač, nego samo visoka žičana ograda, stoga lovoovlaštenici neće biti odgovorni i poljoprivrednik neće dobiti odštetu od osiguranja - navode. Kritičari zakona prozivaju državu da je tako zaštitila lovoovlaštenike i osiguravatelje jer osnova za naplatu štete prema tom članku nema. Procjenjuju da bi učinkovito ograđivanje koštalo stotine milijuna kuna, koje ratari nemaju.

- Ako se taj članak ne promijeni u korist poljoprivrednika, Vlada bi zajedno s lovoovlaštenicima trebala financirati ograđivanje poljoprivrednih parcela - kažu. Predlagatelj drži da je čl. 79. izvađen iz konteksta, da se u obzir nisu uzeli prethodni članci, 76.-78., u kojima se prethodno definiraju obveze lovoovlaštenika, da se tim zakonskim rješenjem posjednika polja, usjeva, ne želi ostaviti pasivnim u slučaju da trpi štete od divljači, jer takav neće ostvariti pravo na odštetu.

- Prozivke ne stoje, zakonom su točno propisane obveze lovoovlaštenika i vlasnika površina, tako da je obveza potonjeg da čuva, pazi usjeve redovitim obilaskom i nadzorom i tako na vrijeme uoči štete od divljači te izvijesti lovačko društvo u roku od sedam dana od dana nastanka štete, kako bi ono moglo organizirano čuvati usjeve, osigurati repelente, električne pastire. Da bi nešto završilo na sudu radi odštete, mora imati proceduru. Ako se lovoovlaštenik na poziv u slučaju prijave štete nije odazvao, nije se pokazao efikasnim, stekli su se uvjeti da se štetu naplati sudskim putem. Znači, u ovom slučaju odgovornost za štete najprije je na lovoovlašteniku, no on prethodno mora utvrditi je li ratar zaista čuvao svoje usjeve i je li ga na vrijeme izvijestio o šteti - kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak.

- Zakonom se propisuje kako kvalitetnije urediti područje koje ide u korist i vlasnika površine i LD-a. Na kraju, osiguravatelji tu nemaju ni najmanje utjecaja - kaže Kraljičak, a kritike ocjenjuje paušalnim ocjenama ljudi koji do kraja nisu pročitali zakon. Predsjednik LD-a Jelen Đakovo Miroslav Galić vlasnike polja proziva za nemar i pasivnost, drži da ništa ne poduzimaju pri nastanku šteta, da se toga sjete tek na kraju godine.

- Mi na njihov zahtjev moramo nabavljati repelente, a u velikim najezdama i električne pastire, sve to u dogovoru, no oni ništa ne poduzimaju, niti traže da mi postavljamo zaštitu. Naučili su da ništa ne poduzimaju, nego da samo na kraju godine dođu i kažu da su imali štete, a nama nije dana prilika ni da zaštitimo, ni da čuvamo, ni da damo repelente. Da nam na vrijeme dojave o šteti, onda bismo mogli organizirati dežurstvo, paliti male vatre. Međutim, nitko ne prijavljuje, ne traži, niti pravi uvjete da to čuvamo - proziva poljoprivrednike Galić. Tajnik Života Jurica Jašinski navodi manjkavosti repelenata i elektropastira.

- Ako imate površinu od 20-30 hektara i ako će zaštita biti pletena žica, eto troška i od milijun kuna. Tko to može platiti?! U slučaju elektropastira oko veće površine, vi morate zaposliti jednog čovjeka da kosi ispod njega, što je novi trošak - kaže Jašinski. Prozivke su da je “zakon naštiman tako da prema njemu nitko neće imati pravo na odštetu”.

- Zakonom se nije pogodovalo ni na koji način, nego se jasnije propisala procedura, u kojoj postoji obveza vlasnika da pazi i izvještava o nastanku štete - kaže Kraljičak i dodaje kako se time neće spriječiti stopostotna šteta, no da ju se želi znatno umanjiti.