Klinički Zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja osječkog Kliničkog bolničkog centra suorganizator je “Četvrtog proljetnog sastanka Hrvatskog društva za nuklearnu medicinu” s međunarodnim sudjelovanjem, gdje će se govoriti o 50 godina nuklearne medicine u Osijeku. Skup će se održati sutra (petak), a bio je to ujedno i povod za razgovor s pročelnikom Zavoda, prof. dr. sc. Ivanom Mihaljevićem o učestalosti pregleda, ali i o velikom broju građana oboljelih od štitnjače.

Koliko pacijenata na godišnjoj razini prođe kroz Zavod?

- Godišnje imamo čak oko 35 tisuća pacijenata iz pet slavonskih županija. Oni prolaze dijagnostičke i terapijske postupke, no nije riječ o kratkim, nego o postupcima za koje treba proći vrijeme. Istovremeno, godišnje hospitaliziramo oko 750 bolesnika oboljelih od raznih bolesti štitnjače i paraštitnih žlijezda te drugih tumoroznih promjena na vratu.

Neki postupci u liječenju, kada je u pitanju ovaj dio Hrvatske, radi se isključivo u vašem Zavodu?

- Mi smo jedini zdravstveni centar u istočnoj Hrvatskoj koji primjenjuje izvore ionizirajućeg zračenja u dijagnostici liječenja. Do Zagreba nema odjela nuklearne medicine, a mogu reći da radimo ukupno 33 slikovne dijagnostičke metode svih organskih sustava, od kosti do mozga.

Dovodi li to do dugih lista čekanja?

- Naprotiv! Lista je duga samo mjesec dana, što možemo zahvaliti dobroj organizaciji. Također, tu je i rad u dvije smjene već godinama, a imamo i tri ambulante za štitnjaču te dvije smjene za UZV.

Jesu li pacijenti s bolestima štitnjače najbrojniji?

- Činjenica je da je jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema, koji zahvaća znatan dio populacije u najproduktivnijoj dobi, bolest štitnjače, točnije hipotireoza i hipertireoza. Ta, 25 grama teška žlijezda na centralnome mjestu vrata uzrokuje čvor na svakoj trećoj osobi starijoj od 50 godina, a svaka deseta odrasla žena ima blaži oblik hipotireoze.

Obolijevaju li i muškarci?

- Rjeđe ih pogađa, jer su žene, možemo to tako reći, složeniji hormonski organizam. Inače, ako se štitnjača ne bi liječila, bilo bi smrtnog ishoda kako kod hipotireoze, odnosno smanjenog rada štitnjače, tako i kod hipertireoze, koja uzrokuje ubrzani rad štitne žlijezde.

Koji su simptomi?

- Osobe koje boluju od hipertireoze puno jedu, no gube na težini, pojačano se znoje, lupa im srce i psihički su rastresene. S druge strane, osobe koje imaju hipotireozu jedu malo, no dobivaju na težini, a stvaraju se i otoci u poodmaklom stadiju bolesti.

Kakve su posljedice ako se ne liječe na vrijeme?

- Hipotireoza dovodi do otoka u plućima, srcu ili abdomenu, što, ako se ne liječi, završava smrću. Najteža je komplikacija kod hipertireoze, uz oči, tzv. tireotoksično srce, koje, ako se ne liječi, može ući u tzv. tireotoksičnu oluju, što također završava smrću.

Jesu li česti karcinomi?

- Ima slučajeva, ali tu smo imali sreće jer štitnjača za svoju hormonsku građu koristi jod. Inače, diferencirani se medularni karcinom teže liječi, a anaplastični je karcinom štitne žlijezde najteži, no, srećom, gotovo ga i nema.

Imate li pacijenata mlađe životne dobi?

- I djeca obolijevaju od bolesti štitnjače, ali rjeđe. No, kako djeca obično imaju kraći biološki potencijal rasta, karcinomi u djece češće se šire nego u odraslih osoba. Ipak, najveći je broj bolesti štitnjače u odraslih osoba od 30. do 60. godine života.

Jesu li građani svjesni učestalosti pojavnosti bolesti štitnjače?

- Danas velik broj pacijenata dolazi preventivno na pregled i u začetku bolest vrlo uspješno liječimo, uz doživotnu hormonsku terapiju kod hipotireoze. Hipertireoza može završiti operacijom, odnosno liječi se radiojodom ili konzervativnim liječenjem, a 30 posto oblika hipertireoze vremenom spontano prelazi u hipotireozu.