Početak novog kruga izbora traktora godine obično najavimo analizom kretanja na tržištu traktora u Hrvatskoj i Europi. Tako smo se i ovaj put potrudili usporediti i komentirati statističke podatke prema kojima je, generalno gledano, prošle godine evidentiran blagi rast prodaje traktora. Gledamo li samo domaće tržište, taj je porast bio vrlo izražen. Naime, prošle su godine u Hrvatskoj prodana 854 traktora, što je gotovo dvostruko više nego u 2016. godini kada je prodano 446 traktora, odnosno trostruko više nego u 2015. kada je prodano oko 278 traktora.

Dobra je vijest da se ovaj pozitivan trend nastavio i u prva četiri mjeseca ove godine s gotovo 276 prodanih traktora. Trebalo je, izgleda, više od četiri godine da napokon počnemo ubirati plodove ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

- Porast prodaje traktora rezultat je dvije stvari koje se događaju u Hrvatskoj, od kojih su na prvom mjestu europski poticaji za investiranje u poljoprivredu. I kod malih i kod mladih i kod velikih poljoprivrednika postoji jako veliki interes za nabavu traktora kao i druge mehanizacije, tako da na pojedinim natječajima koji se otvaraju broj zahtjeva višestruko nadmašuje sredstava na raspolaganju - komentira Franjo Dominković, dopredsjednik Udruge prodavača poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH i direktor tvrtke Poljoopskrba međunarodna trgovina, ističući financiranje projekta kao najveći problem kod većine poljoprivrednih proizvođača, pa mnoga rješenja o odobrenju potpora ostaju nerealizirana jer poljoprivrednici nisu kod banaka mogli osigurati vlastita sredstva u ukupnom iznosu projekta. Neiskorištena sredstva se reaktiviraju i koriste za nove natječaje, pa se za njih valja bolje pripremiti.

- Drugi jako bitan razlog povećanja prodaje traktora i druge mehanizacije je poboljšanje u prinosu i u cijeni poljoprivrednih proizvoda što je već krenulo s jesenskim berbama, žetvama i vađenjem šećerne repe 2016., a nastavilo se u 2017. Nadamo se i očekujemo, kako sada stvari stoje, i dobroj skorašnjoj žetvi repice, ječma i pšenice - kaže Dominković dodajući kako unatoč prošlogodišnjem značajnom povećanju prodaje s dvostruko, odnosno trostruko više prodanih traktora nego godinu-dvije ranije, još uvijek nismo dostigli rekordne rezultate iz 2008. godine.

- Očekujem da ćemo ove godine osjetno prijeći brojku od 1000 traktora, ali još uvijek nećemo stići prodaju iz 2008. kada je zahvaljujući mjerama kapitalnih ulaganja prodano oko 2000 novoregistriranih traktora. Realno tržište u Hrvatskoj je 1500 - 1800 prodanih traktora godišnje - ocjenjuje Dominković.

Statistički podatci govore kako u omjeru prodaje brendova zapadnih i istočnih proizvođača i dalje prednjače zapadni brendovi s 840 traktora od ukupnog broja prodanih, a prošle je godine prodano 40 traktora istočnih brendova. Neki traktori (IMT) nestaju s tržišta dok se novi pojavljuju (švicarski AEBI, američki Branson, irski Multihog...). Povećana je ponuda malih traktora koji će posebice odgovarati malim poljoprivrednim gospodarstvima koja iz Europskog fonda dobivaju potpore do 15.000 eura.

Primat na hrvatskom tržištu već godinama drži John Deere koji je prošle godine prodao 155 traktora. U top 10 tu su i Deutz-Fahr (102), Lamborghini (73), Carraro (50), New Holland (48), Claas (42), Case (41), Same (38), Fendt (37) te najprodavaniji domaći proizvođač, bjelovarski Hittner, s 33 prodana traktora u prošloj godini. Najznačajniji porast prodaje osjetio je Fendt čija se prodaja s pet prodanih traktora u 2016. popela na 37 u 2017., te Hittner s devet na 33. Utrostručila se prodaja Claas traktora (sa 15 u 2016. na 41 u 2017.), Carraro (sa 17 na 50 kom), Valtra (sa 6 na 20) i Steyr (sa 5 na 15) te udvostručila Deutz (sa 52 na 102), Lamborghini (sa 35 na 73), ali i Labin progressa (sa 11 na 22) i Kubote (sa 10 na 20) te Landinija (sa 6 na 13).

Najviše je traktora (40 posto) prodano u segmentu 36-80 konjskih snaga. Najprodavaniji model ima Lamborghini čijih je Crono 80 modela traktora prodano 26 komada, a slijedi ga Deutz 5090 s 24 prodana primjerka.

Zanimljivo je pogledati i prodaju traktora po županijama. Najviše se prošle godine prodalo u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu (164 traktora), potom Osječko-baranjskoj županiji (112), Splitsko-dalmatinskoj (93), Vukovarsko-srijemskoj (84) i Virovitičko-podravskoj županiji (70). Najmanje je traktora kupljeno u Ličko-senjskoj (18) i Šibensko-kninskoj županiji (10).

- Najveći su problem, ponovno se vraćamo, financije. Nadamo se da će i nova povoljnija financijska linija kredita iz programa seoskog razvitka Europske unije riješiti taj problem financiranja kod poljoprivrednika koji su voljni investirati, a kad dobiju rješenje ne mogu ga iskoristiti jer moraju samostalno završiti investiciju odnosno kupiti traktor pa tek nakon 60 dana dobiti povrat 50 posto ili više. Ministarstvo sada savjetuje poljoprivrednicima da odu prvo u banke i osiguraju financiranje, a onda se prijave na natječaje - kaže na kraju Dominković.

Interesantna su i kretanja na europskom tržištu, na kojemu je također zabilježen porast prodaje s kulminacijom u prosincu 2017. To je, pojašnjavaju iz CEMA udruženja europskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije, zbog novih tehničkih zahtjeva za traktore koji će vrijediti od siječnja ove godine, a odnose se različite aspekte kao primjerice na osvjetljenje i kočenje, pa su svi oni traktori koji ne udovoljavaju novoj regulativi morali biti registrirani ili stavljeni na tržište prije toga roka. Upravo iz istoga razloga u CEMA udruženju predviđaju pad prodaje u prvim mjesecima ove godine. Prema njihovim podatcima, u 30 europskih zemlja (EU 28 bez podataka iz Bugarske, Cipra, Malte i Rumunjske, ali uključujući Bosnu i Hercegovinu, Island, Moldaviju, Norvešku, Srbiju, Crnu Goru i Švicarsku) prošle je godine registrirano ukupno 161.235 traktora, što je porast za 12,8 posto u odnosu na 2016. godinu. Očit je porast potražnje traktora (38,41 %) ispod 50 konjskih snaga, dok je prodaja traktora iznad 50 KS ostala stabilna (blagi porast od 6,45 %) do prosinca. U prosincu je pak zabilježen porast prodaje u svim segmentima snage osim u segmentu od 100 do 150 KS čija je prodaja lagano pala.

Prema podatcima prodaje u 19 europskih država (za koje smo uspjeli skupiti točne podatke zahvaljujući razmjeni članova žirija izbora “Tractor of the Year”, a podatke su obradili Marjan Dolenšek i Francesco Bertollozzi), većina je tržišta, dakle, osjetila porast prodaje, s izuzetkom finskog tržišta koje je zabilježilo najveći pad prodaje (10,8 % u odnosu na 2016.) te litavskog (- 9,8 %), švedskog (-5,1) , švicarskog (-4,1%) i britanskog (-0,7 %) tržišta.

Rekorder u povećanju prodaje je dakako Hrvatska s 91,5 posto, a slijede ju Slovenija s 27,1 %, Danska s 25,1 % te Italija s 23,8 %.

U tih 19 odabranih država najprodavaniji je brend traktora John Deere s 25.141 prodanim primjerkom, drugo je mjesto pripalo New Hollandu s 20.991 prodanim traktorom, dok bismo mogli reći da treće mjesto dijele Kubota (13.507) i Fendt (13.367). Prodaju je u 2017. u odnosu na 2016. godinu najviše povećao Iseki (za 97,9 posto).

U CEMI na kraju zaključuju da je, generalno, tržište poljoprivrednih strojeva uključujući kombajne, prskalice, balirke i kosilice, imalo pozitivnu godinu. Prema predviđanjima njihova barometra, nadaju se da bi se isti trend daljnjeg rasta mogao nastaviti i u 2018. godini.