Regija
ĐAKOVO IZRADILO PRIJEDLOG RASPOLAGANJA

Tko duguje za državnu zemlju, neće na natječaj
Objavljeno 22. svibnja, 2018.
Na natječaj će oni koji donesu potvrdu Porezne uprave i JLS-a o nepostojanju duga

ĐAKOVO - Grad Đakovo u zakonskom je roku izradio Prijedlog programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, ne angažiravši za taj opsežan i osjetljiv posao, poput nekih drugih lokalnih samouprava, tvrtku, nego ga povjerivši nedavno formiranom gradskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam, pa je njegova jednoipolmjesečna izrada njegovim službama bila izazov.

Kuka i motika

Đakovo je zbog starih programa i natječaja steklo neslavni epitet grada slučaja; za državne se table često ratovalo, dizala se kuka i motika, izvodile krave na ulicu, traktorima se dolazilo pred gradsku upravu i prosvjedovalo... Ostali su i repovi prethodnih ugovora i aneksa, no zemlja nije problem koji su njedrili samo lokalci nego i dosadašnji loši potezi države, poput onog da se tako delikatan, opsežan posao svojevremeno uzme općinama i gradovima te prepusti sada ugašenoj Agenciji za poljoprivredno zemljište, od koje se očekivalo da sa samo 20-ak djelatnika raspolaže resursom kao što su državni hektari. Kada je shvatila da je pogriješila, država je raspolaganje zemljom opet vratila na lokalnu razinu, računajući da lokalci najbolje znaju stanje na svojim terenima.

Prema riječima zamjenika gradonačelnika Antuna Galića, prijedlogom su obuhvaćens 3753 hektara, gdje je i 2258 hektara dano u dugogodišnji zakup, a odnosi se na 94 ugovora, pa je sada na raspolaganju nešto više od 1100 hektara. Na naplatu stižu već spomenuti repovi.

- Zatečeno stanje upozorava na veliko zaduženje na ime državne zemlje - dug je veći od 2,6 milijuna kuna, što je gotovo 70 posto ukupnog zaduženja na to ime, a koje je 4,800.000 kuna - upozorava Galić.

Zato će na novom natječaju za zemlju moći sudjelovati samo oni koji donesu potvrdu o nepostojanju duga – potvrdu Porezne uprave i jedinice lokalne samouprave (JLS), a njegovo nepostojanje morat će dokazati i ako zemlju obrađuju u drugim atarima, na području drugih JLS.

Medvjeđa usluga

– Dobili smo naputak za nakon 30. lipnja, a kada dođe novo zaduženje za tekuću godinu po ugovorima koja imaju sadašnja 94 korisnika i plus privremeni korisnici – da prema dužnicima među njima idemo prvo opomenama, a potom i raskidanjem ugovora, a da se dugovanje namiri zakonskim instrumentima naplate. Jer nije se vodilo računa o naplati, a vratimo se i u vrijeme kada su protiv ex gradonačelnika podignute optužbe da je dijelu neosnovano davao potvrde o nepostojanju duga. Sada se vidi da je tim ljudima napravljena medvjeđa usluga – stvorilo se veliko zaduženje i pitanje je kako će oni sada u relativno kratkom vremenu vratiti dug, jer je to pranačelo za sudjelovanje u novom natječaju - podsjeća Galić na događaje iz đakovačke “zemljane sage”. Najveći pojedinačni dug za zemlju je 160.000 kuna. U Gradu su spremni na to da će dio ljudi biti nezadovoljan; procjenjuju da će nezadovoljstvo biti vezano upravo uz taj dio. Jer, tko ne podmiri dug, ne donese potvrdu o njegovu nepostojanju – u startu je izbačen iz stroja.

– Mi se moramo držati zakona, a novi zakon kaže da kod produžavanja starih i sklapanja novih ugovora iznos duga mora biti nula - dodaje Galić. Procjene su da taj problem ima stotinjak osoba.

– Dio njih nema veliko zaduženje i moći će ga u roku podmiriti, no ima i ljudi koji u dugogodišnjem zakupu imaju 10 hektara, a dug im je 60.000 kuna. Kako ga riješiti u relativno kratkom vremenu a ne ugroziti opstanak OPG-a - pita se Galić. Predlagatelj je početno stavio da se kompletno zemljište daje u dugogodišnji zakup na 25 godina, no to ipak neće biti tako jer, ističe Galić, zakon dopušta da dio ide u prodaju. U zakonu stoji da u nju maksimalno može ići do 25 posto ukupne površine, a ići će uz uvjete poput onoga da čestica za prodaju ne smije graničiti s građevinskim područjem. Dio zemlje ide u povrat, a u đakovačkom slučaju riječ je o 300-tinjak hektra. Maksimalna površina je 118 hektara.

– No mislim da to nije realno, ali išli smo da prijedlog zakonski zadovolji, da izbjegnemo opasnost da prijedlog ne prođe - ističe Galić. Prijedlog programa upravo je na javnom uvidu, koji traje do 1. lipnja, zainteresirani dolaze u gradsku upravu, raspituju se, a naputak je da se za sve predstavke obrate pismeno. Za četvrtak, 24. svibnja, u 11 sati, u DVD-u Galić najavljuje tribinu s prezentacijom i uvidom u prijedlog programa, a koji bi se na Gradskom vijeću trebao naći 8. lipnja. Najave su da natječaj ne bi išao prije rujna.

Suzana ŽUPAN
Nema bojazni od stočara

Iščekivanje natječaja za zemlju prema novim pravilima prati i bojazan da će mnogi ostati bez nje zbog prednosti stočara, no u Gradu Đakovu podsjećaju da su to samo oni kojima nedostaje dovoljno hektara s obzirom na broj uvjetnih grla. “Naši podatci s terena govore da se tu ne radi o velikim brojkama, da je na području Grada Đakova možda pet-šest velikih stočara, da će za te potrebe možda ići 15-20 posto”, kaže Galić.

Formiranje poduzetničke zone

Zakon omogućuje i da dio površina ide u posebne namjene, do pet posto da bude od posebnog gradskog interesa, u ovom slučaju 180 hektara. Predlagatelj je išao s tim da dio, više od 100 hektara, ide za formiranje poduzetničke zone kod spoja Dragotinskog puta s obilaznicom. Antun Galić ističe da su ti koraci koji se sada čine za zonu trebali biti učinjeni još prije 15 godina, s prvim natječajem za zemlju. No time bi se rješavao i dugogodišnji problem Đakova – prevelika neizgrađenost građevinskog područja. “Godinama se stihijski radilo i sada imamo niz nezadovoljnika da se komunalno ne uređuje njihov prostor, pa se razmišlja o uvođenju poreza za neizgrađeno građevinsko područje”, najavljuje Galić, a o tome je razmišljala i prethodna gradska vlast.

2,6

milijuna kuna dug je za državnu zemlju

2,6

milijuna kuna dug je za državnu zemlju na području Đakova

Dio zemlje ide u povrat, a u đakovačkom slučaju riječ je o 300-tinjak hektra

Možda ste propustili...

OBLJETNICA PRVOG NAORUŽAVANJA PRIČUVNIH RATNIH POLICAJACA

Ratni policajci prvi branili Domovinu

PRVA "DILJSKA GLJIVARIJADA"

Gljive s Dilja završile u kotliću

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana