Objavljeno 22. svibnja, 2018.
Geotermalna voda iz Zakona o rudarstvu prelazi u Zakon o ugljikovodicima, kao nafta i plin
BABINA GREDA - U saborskoj su proceduri tri zakona koja će konačno stvoriti zakonodavni okvir za dobivanje suglasnosti za istražni prostor i početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode u Babinoj Gredi.
Riječ je o jednom od strateških projekata za Vukovarsko-srijemsku županiju i Općinu Babina Greda, koje su prije pet godina osnovale tvrtku “Geotermalni izvori” s ciljem stavljanja u funkciju razvoja geotermalnog potencijala. Geotermalni izvor kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Istraživanja koja su rađena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća upozorila su na mogućnost postojanja znatnih količina geotermalne vode na području Babine Grede, no taj je potencijal dugo vremena zapostavljen i nije stavljen u funkciju. “Geotermalni izvori” poduzeli su niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu kako bi se utvrdilo stvarno stanje i što sve nedostaje za početak realizacije projekta. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima iz INA-e, utvrđeno je da postojeći podaci čine dobru osnovu, ali da nisu dostatni za početak eksploatacije te je nužno provođenje dodatnih istraživanja.
Zakonodavni okvir
- Do sada su nam barijera bili i zakoni i prostorni planovi Općine i Županije koji su nam ograničavali daljnje aktivnosti. Geotermalna voda iz Zakona o rudarstvu sada se prebacuje u Zakon o ugljikovodicima i imat će isti tretman kao nafta i plin. Zakon o ugljikovodicima jači je od prostornih planova zbog kojih su nam u ministarstvu dosad uskraćivali suglasnost na pravo za istražni prostor - pojašnjava direktor “Geotermalnih izvora”, mr. sc. Saša Dević.
Drugi je Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture zbog kojega Općina Babina Greda do sada nije mogla u vlasništvo dobiti državnu zemlju oko bušotine na prostoru gospodarske zone Krčevine jer u krugu od 20 kilometara već postoji gospodarska zona koja je popunjena s manje od 66 posto. Izmjenama zakona koje su pred usvajanjem određeno je da na prostoru jedinice lokalne samouprave koja traži zemlju za zonu ne smije biti druga zona koja je popunjena s manje od 66 posto.
Treći je Zakon o upravljanju državnom imovinom.
- Izglasavanjem ovih zakona stvara se zakonodavni okvir koji nam otvara vrata koja su nam do sada bila zatvorena. Bit ćemo odmah spremni podnijeti novi zahtjev za istražni prostor i za dodjelu zemljišta, da riješimo vlasnička pitanja i onda je naša pregovaračka pozicija ipak bolja. Mi smo već počeli pripremu dokumentacije i odabrali izvođača za izradu studije za procjenu geotermalnog potencijala na tom prostoru - kaže Dević.
Studija je sastavni dio zahtjeva i ona će za područje općine Babina Greda puno preciznije reći koliko i čega ima, kakav je to potencijal, kolika je temperatura, količina i kakav je kemijski sastav vode. Obuhvatit će sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i reći kakva je ekonomska isplativost eksploatacije i na koji način. Studija se radi kako bi se minimizirao rizik kod bušenja jer trošak je golem, a riječ je o desetcima milijuna kuna.
Studija putokaz
Studija će biti završena za dva do tri mjeseca i precizno će utvrditi što se ondje može ili ne može raditi jer je cilj da se usporedno s bušenjem i ispitivanjem odmah radi i gospodarsko iskorištavanje geotermalne vode. Ako pokaže da ima velikog potencijala za proizvodnju električne energije, odmah će se graditi i geotermalna elektrana. Ako nema dovoljno topline za energanu, bit će primjerice za grijanje staklenika, pa će se odmah krenuti u njihovu gradnju, jer važno je da se voda, čim krene van, odmah pusti u nekakvu fazu eksploatacije. Što se tiče osiguranja sredstava za financiranje bušenja, uz nacionalna, postoji i mogućnost povlačenja dijela europskih sredstava. Jedna od opcija je da Geotermalni izvori budu investitor u daljnja korištenja geotermalne vode, u cijelosti ili samo jednim dijelom, ali i ta da se dobiveno saznanje o potencijalu kojim se raspolaže u Babinoj Gredi ponudi zainteresiranim ulagačima na tržištu koji su spremni uložiti vlastita sredstva. U ovom je trenutku, napominje Dević, o tome rano govoriti dok se točno ne utvrdi čime se raspolaže.
Općinski načelnik Babine Grede Josip Krnić naglašava da je riječ o prirodnom bogatstvu koje je neprocjenjiv potencijal za razvoj, privlačenje investitora i milijunska ulaganja na tom području. Getermalni izvor od središta sela udaljen je samo kilometar, a pretpostavlja se da je po izdašnosti i energetski kvalitetniji od izvora uz koje su sagrađene neke najpoznatije hrvatske toplice. Mogućnosti korištenja su, kaže, brojne - od proizvodnje struje, povrća u steklenicima do uzgoja soma, jegulje, a tu su i toplice te brojni popratni sadržaji, što je tvrtka „Geotermalni izvori“ sa sjedištem u Babinoj Gredi uvrstila u vizije razvoja geotermalnog potencijala.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Tehnička ograničenja opreme
Izvješća o provedenim istražnim radovima govore da je u Babinoj Gredi ispitivan dio kanala bušotine bez zaštitnih cijevi na dubini od 2274 do 1767 metara. Prema rezultatima mjerenja, najproduktivniji interval je na dubini od 2055 do 2053 metara, gdje je izmjerena maksimalna temperatura od 121,1 Celzijevih stupnjeva u laganom porastu, a na dubini od 1750 metara zabilježen je maksimalni tlak od 170 bara. Na površini je dobiven dotok geotermalne vode niskog saliniteta od 3,65 g NaCl/dm³ maksimalno dosegnute temperature na površini od 92 Celzijevih stupnjeva, pri protoku od 46,8 m³/h, ili 1123,2 m³/dan uz tlak na ušću od 8 bara, uz protok ograničen na promjer od 23 mm. Iako je indicirana mogućnost postizanja još boljih rezultata, oni nisu dosegnuti zbog tehničkih ograničenja raspoložive opreme i drugih zahtjeva mjerenja i sigurnosti njihova izvođenja.
121
Celzijev stupanj maksimalna je izmjerena temperatura
financiranje
ZA BUŠENJA ĆE KORISTITI NACIONALNA I EU SREDSTVA
Riječ je o jednom od strateških projekata za Vukovarsko-srijemsku županiju i Općinu Babina Greda