Objavljeno 21. svibnja, 2018.
Određuje se i pojam ozljede na mjestu rada kojeg poslodavac mora odmah prijaviti
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, kojeg je u javnu raspravu poslalo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, donosi brojne novosti.
Između ostaloga, u tvrtkama se predviđa smanjenje broja osoba osposobljenih za pružanje prve pomoći. Naime, do sada je po jedna osoba trebala znati pružiti pomoć na 20 ljudi, a prema novom bi to bila jedna osoba na čak 50 radnika. Izostavlja se i pojam “teške ozljede” na mjestu rada kod poslodavca, ali se određuje pojam događaja ozljede na mjestu rada kojeg poslodavac ima obvezu odmah prijaviti.
Rasterećenje
Donošenjem ovoga zakona trebala bi se omogućiti racionalnija provedba pojedinih obveza iz područja zaštite na radu, što bi trebalo imati za posljedicu određeno rasterećenje gospodarstva. Novim zakonom trebale bi biti i jasnije obveze poslodavca pri prijavljivanju takvih događaja nadležnom inspekcijskom tijelu.
Gordana Palajsa, voditeljica pravno-kadrovskih poslova i javnih politika u području zaštite na radu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), sudjelovala je u radnoj skupini za izradu novog zakona.
- Što se tiče SSSH, mi smo podržali Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu s time da smo imali izdvojeno mišljenje u odnosu na elemente kojima se protivimo i u odnosu na još neke naše dodatne zahtjeve. Između ostaloga, ovaj prijedlog zakona predviđa da se on ne primjenjuje na fizičku osobu obrtnika, jedinog radnika kod poslodavca, zbog toga što smatramo da su i oni obvezni primjenjivati mjere zaštite na radu radi vlastite zaštite i sigurnosti. Te mjere ne provode se samo zbog poslodavca, nego i zbog radnika, a posebice nam je problematična situacija takozvanih privremenih gradilišta, odnosno kada na istom prostoru radi više obrtnika, ilo kod poslodavaca koji imaju zaposlenu samo jednu fizičku osobu, jer kada u istom prostoru radi više takvih ljudi tada se tu više ne radi o obavljanju izoliranog rada nego rad svakog od njih pojedinačno može utjecati na ostale osobe u istom prostoru. Isto tako definitivno može doći, ako se ne primjenjuju mjere zaštite na radu, do ugroze zdravlja drugih - kaže Gordana Palajsa. Kako dodaje, sindikati su se protivili promjeni članka vezanog uz povećanje minimalnog broja radnika za 20 na 50 za pružanje prve pomoći, jer smatraju da je prva pomoć najbitnija, jer se pruža unesrećenoj osobi na mjestu događaja.
- Ta prva pomoć može spasiti ljudski život. Smatramo kako činjenice da postoje dostupne medicinske službe i prijevozna sredstva nisu dovoljne za pravovremeno reagiranje. Povećani broj radnika na koji sada treba biti jedna osoba osoposobljena za pružanje prve pomoći nema veze s administrativnim rasterećenjem poslodavaca, jer upravo akcijski plan Vlade RH za administrativno rasterećenje poslodavaca uzrok je ovih promjena - dodaje.
Prijava ozljede
SSSH smatra da je problematično i to što se u novom zakonu definira obveza poslodavca da prijavljuju ozljede na radu, sada se inspekcija rada obavještava o ozljedama onih radnika kod kojih je pružena hitna medicinska pomoć i zbrinuti su u zdravstvenoj ustanovi.
- Tražili smo da se makne “i”, jer znači tzv. akumulaciju ta dva događaja, odnosno smatramo da je dovoljno da je radniku pružena hitna medicinska pomoć, odnosno da je zbrinut u zdravstvenoj ustanovi. Da nije potrebno i jedno i drugo, jer može se dogoditi da radnik, primjerice slomi nogu i ode na Hitnu, ondje mu posnime nogu, stave gips i puste ga kući. Onda ovo liječenje u zdravstvenoj ustanovi nije bilo usklađeno sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti pa smo tražili da se to bolje definira kao liječenje u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi što su bolnice i drugo, ali i liječenje u dnevnoj bolnici. Isto tako, rečeno je da poslodavac mora prijaviti ozljedu “odmah” kada se dogodila. Smatrali smo da je to preusko, jer se nerijetko susrećemo s time da se radnici ozljede na poslu, trpe bol i kod kuće nešto pokušavaju, pa tek nakon dva ili tri dana odu liječniku i da se tad utvrdi da je nastala teška ozljeda na radu. Tako da smo tražili da se doda da se ozljeda prijavi po saznanju da se dogodila - ističe Gordana Palajsa iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Sindikati su tražili i povećanje broja sati za koje povjerenici radnika za zaštitu na radu imaju pravo na naknadu plaće, na najmanje četiri sata tjedno. Problem je i u tome što su sindikati stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti na radu 2014. godine izgubili pravo biranja povjerenika radnika za zaštitu na radu, već se moraju provoditi izbori.
- Tražili smo dopunu da se tamo gdje nisu provedeni izbori za povjerenike izuzetno može dopustiti sindikatima da imenuju povjerenika, ali da se pritom poštuju pravila reprezentativnosti. Sve zbog toga što je izbor povjerenika izuzetno dugotrajan, traje oko 45 dana, vrlo je kompliciran, poslodavcima donosi dodatne troškove jer su upravo izbori administrativno opterećenje. Praksa nam je pokazala da je od 2014. godine zbog propisanih izbora pao broj povjerenika radnika zaštite na radu - navela je Gordana Palajsa.
Sandra LACIĆ
ZAJEDNIČKA SLUŽBA ZAŠTITE NA RADU
Prema prijedlogu novog Zakona o zaštiti na radu ukida se dio odredbe vezan uz zapošljavanje zajedničkog stručnjaka za zaštitu na radu te se utemeljuje zajednička službe za zaštitu na radu od strane više poslodavaca. Nova odredba tako predviđa mogućnost da više poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji međusobno ugovore zajedničko obavljanje poslova zaštite na radu.
ZABRANA I ELEKTRONIČKIH CIGARETA
U prijedlogu novog Zakona o zaštiti na radu stoji da se odredbe u vezi zaštite nepušača usklađuju s odredbama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda na način da se pojam štetnosti duhanskog dima proširuje na pojam “dima duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda za pušenje te para elektroničkih cigareta”. Tako da više nema ni “pućkanja” elektronskih cigareta u radnom prostoru. Izjednačavanju elektronskih cigareta s tradicionalnim duhanskim proizvodima usprotivili su se predstavnici duhanske industrije u Hrvatskoj smatrajući da predložene dopune ne odražavaju “namjeru Direktive EU-a i prelaze zadane okvire Direktive” te da uvođenje strožih mjera “nije potkrijepljeno valjanim znanstvenim dokazima i argumentima koji bi opravdali takve dodatne rigoroznije odredbe”.
prijave
JASNIJE SE DEFINIRAJU OBVEZE POSLODAVCA