Ivica Puljak hrvatski je fizičar javnosti poznatiji kao vođa jednoga od timova znanstvenika koji su 2012. u švicarskom CERN-u, najvećem istraživačkom laboratoriju na svijetu, došli do jednoga od najvećih otkrića u fizici posljednjih desetljeća - otkrili su Higgsov bozon. Puljak je poznat i kao profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Splitu, ali i kao političar - član je stranke “Pametno”, koju je osnovala njegova supruga. Osim toga, svakodnevno ulaže ogromne napore u popularizaciju znanosti među djecom, mladima, ali i odraslima. Upravo prilikom jedne takve, uspješne, turneje po slavonskim školama, vrtićima i fakultetima razgovarali smo s tim osebujnim znanstvenikom o mogućem pridruživanju Hrvatske CERN-u, obrazovanju, Stephenu Hawkingu i nekim drugim temama.

Posljednja faza pregovora oko pridruživanja Hrvatske CERN-u nedavno je okončana. Mislite li da će Hrvatska prije Rumunjske postati članicom tog prestižnog istraživačkog laboratorija?

- Mislim da ćemo vrlo brzo pristupiti CERN-u, hoće li to biti prije Rumunjske, ne mogu reći, volio bih da i oni isto tako vrlo brzo pristupe. Hrvatska će, vjerujem, pristupiti krajem ove ili početkom sljedeće godine. Ministarstvo je ozbiljno pristupilo tome, jer sazrelo je, u biti, vrijeme da postanemo članicom CERN-a.

Koje će konkretno najveće koristi od članstva imati hrvatska znanost, gospodarstvo i obrazovanje?

- Osnovna korist je što ćemo postati ravnopravni članovi međunarodne zajednice u tom dijelu istraživanja. Mislim da uvijek moramo imati takve ambicije – da budemo ravnopravni i uspoređivati se s najboljima. Drugi je benefit što ćemo imati veći pristup informacijama i edukacijama, i naši studenti će moći tamo odlaziti. Treće, privreda će moći sudjelovati u narudžbama u CERN-u, koji ima godišnji budžet od milijardu eura, što znači da će i naše firme moći sudjelovati u nekim poslovima koje CERN naručuje svake godine. S druge strane, naše će firme imati dostupne najmodernije tehnologije i moći će razvijati najmodernije tehnologije zajedno s najboljim firmama na svijetu.

Dakle, potvrđujete da imamo dovoljno razvijenu industriju da može sudjelovati u CERN-ovim natječajima i realizirati sve te projekte?

- CERN je upravo to došao ovdje provjeriti. Jako im se svidjelo to što su vidjeli – obišli su nekoliko naših firmi, za koje će, vjerujem, zaključiti da su na dovoljno visokoj razini da mogu sudjelovati u tim istraživanjima. Njima nije u interesu da mi samo platimo članarinu i nemamo nikakvog benefita od toga (nap. a., godišnja članarina u CERN-u iznosi milijun švicarskih franaka).

Što naši fizičari mogu ponuditi CERN-u?

- Naši fizičari već su dobro integrirani u takva istraživanja – mi smo ravnopravni članovi njihovih kolaboracija. To je lijepa priča koja govori kako nema veze koje je ministarstvo i koja politika na vlasti. Uvijek su nas podržavali, i uvijek smo dobro radili. Danas smo potpuno integrirani u taj svijet, a sada je zaista vrijeme i da postanemo ravnopravni članovi. Srbija je, primjerice, članica CERN-a već deset godina, Slovenija nekoliko godina.

Kada je riječ o obrazovanju, sve se više potencira STEM područje znanosti u školama i na fakultetima. Iako se iz godine u godinu preporučuje smanjiti broj pravnika, ekonomista, upisne kvote to pobijaju. I dalje ih se upisuje najviše – po 600 ekonomista i pravnika, a puno manje fizičara i matematičara.

- Na tome se mora puno više raditi. Istina je da nama nedostaje puno više stručnjaka iz STEM područja. Upisne kvote moramo podesiti da bismo pokušali mlade motivirati da studiraju STEM područje, jer s tim područjem puno se lakše zaposle, imaju bolje plaće i bolje su integrirani u svijet, a to je, ruku na srce, puno važnije za izgradnju ove zemlje. Međutim, ne smijemo zanemariti ni druga područja. Dobri stručnjaci dobri su svagdje, i nama dobrih stručnjaka treba svagdje.

Vi znate kako je svemir nastao, ali i kako će se završiti za milijarde, milijarde i milijarde godina. Možete li našim čitateljima ispričati tu, kako volite reći, najtužniju priču ikad ispričanu?

- Morate čitatelje upozoriti da ne čitaju ovaj dio, jer će ih rastužiti. Nažalost, svemir će završiti tako što će se najprije raspasti sve galaksije, zatim sve zvijezde, a nakon njih i planeti. Svaki atom bit će beskonačno mnogo udaljen od bilo kojeg drugog atoma u svemiru i to se zove hladna smrt svemira. To će biti tako, i nema nam tu pomoći.

Na posljednjem ste predavanju spomenuli i američku TV seriju “Teorija velikog praska”. Jeste li je gledali i kako biste komentirali sadržaj serije?

- Jesam, zapravo na televiziji gledam jedino tu seriju i NBA. To je izuzetno dobro napisana serija – sve ono što oni govore, sve one formule oko njih na pločama potpuno su ispravne i točne. “Teorija velikog praska” jako je dobra serija i za djecu i za odrasle.

Nedavna smrt jednoga od najvećih umova današnjice – Stephena Hawkinga nikoga nije ostavila ravnodušnim. Kako dalje u svijetu fizike?

- On je bio velik čovjek, i to zbog nekoliko razloga – iako je bio hendikepiran, uza sve teškoće u životu, nije odustao, iako bi to velika većina nas napravila. Možete li samo zamisliti koliko ima ljudi koji imaju jako težak život i upravo u njemu nalaze inspiraciju za prevladavanje tih životnih teškoća. Osim toga, on je bio i izuzetno dobar znanstvenik, ali i popularizator znanosti. Ima jako puno ljudi u svijetu koji su znanstvenu karijeru odabrali zbog njegovih knjiga, filmova, ideja... On je zaista bio velik čovjek. Naravno, kao i nakon svakog čovjeka koji ode, moramo nastaviti živjeti. Važno je istaknuti da je Stephen Hawking inspirirao puno drugih ljudi koji će nastaviti razvijati znanost na njegovim tragovima.

Čime će se baviti CERN sljedećih 20 godina?

- Mi ćemo istraživati kao što smo radili i do sada. Pronašli smo Higgsov bozon, sada ćemo mjeriti njegova svojstva i tražit ćemo tamnu materiju, koja je jedan od najvećih izazova moderne znanosti.