Objavljeno 21. svibnja, 2018.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu komentirao je neke od glavnih primjedbi iznesenih na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti te pojasnio promjene koje predlaže, prije svega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Na Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je prošao e-savjetovanje, proteklih je tjedana javno izneseno niz primjedbi, a glavna je da je riječ o potpunoj privatizaciji primarne zaštite, a svoje nezadovoljstvo iskazale su i županije. Hoćete li neke odredbe ipak mijenjati?
- Na prijedlog zakona stiglo je oko 5300 prijedloga koje analiziramo i mogu reći da ćemo sve što je korisno uzeti u obzir. Ovim izmjenama sustav uređujemo i pritom nikoga ne želimo zakinuti. Umjesto pojmova zakupa i koncesija, koje smo imali dosad, uvodimo pojam ordinacije, no to nije nikakva privatna ordinacija, niti znači privatizaciju primarne zaštite. Za pacijente to ništa ne mijenja, a nositelji ordinacija djelatnost ugovaraju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Ta će se djelatnost odvijati u prostorima koji ostaju u vlasništvu grada odnosno županije, a ordinacije se neće moći premještati mimo toga, kako se sugerira.
Više županijama
- Ordinacije će imati obvezu prilagoditi radno vrijeme prema onome što će odrediti županijski uredi za zdravstvo i dobit će obvezu participirati u dežurstvima vikendom. To dosad brojni koncesionari nisu radili, zbog čega imamo velik pritisak na objedinjene hitne bolničke prijmove, a imat će i zakonsku obvezu intervenirati u izvanrednim situacijama, kao što su poplave i slično.
Kakva će biti uloga domova zdravlja i ovlasti županija kao njihovih vlasnika. Tvrdi se, naime, da se domovi zdravlja ovim ukidaju, da će izgubiti većinu prihoda, a da će im ostati neodrživi fiksni rashodi za zgrade i administraciju?
- Zakonom je već definirano koje su ingerencije županije i tu se ništa ne mijenja. Županije će i dalje organizirati primarnu zaštitu na svom području, odnosno ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije. No, sada im se otvara prostor da u domu zdravlja organiziraju i specijalističku djelatnost, angažiraju specijaliste iz bolnica, otvore fizikalnu medicinu, logopediju, a svi će oni sklapati ugovore s domom zdravlja. To bi trebalo smanjiti pritisak na bolnice, pojačati protok pacijenata i smanjiti liste čekanja. S druge strane, ordinacije će, umjesto dosadašnjeg zakupa i koncesije, plaćati najam ordinacije prema tržišnoj cijeni koja vrijedi za neku lokaciju prema kriterijima po kojima se takva cijena formira. To će donijeti veću zaradu županijama, koje će zatim lakše moći financirati ordinacije u mjestima gdje je manje pacijenata i koja su za liječnike manje atraktivna.
Nikoga nećemo tjerati
Neka su istraživanja pokazala da desetak posto liječnika ne želi ući u sustav ordinacija, nego žele ostati pri domu zdravlja. Dosad je 30 posto ordinacija prema zakonu moralo ostati pri domu zdravlja. Hoće li i u novom zakonu ostati slična mogućnost?
- Ostavit ćemo takvu mogućnost, no zasad još nismo odredili koji će to postotak biti. Nikoga ne želimo nagovarati, a još manje tjerati da uzme ordinaciju, no zato ćemo posebnom uredbom o nagrađivanju omogućiti da i ti liječnici, koji ostanu pri domu zdravlja, a imaju velik broj pacijenata i dobro rade, budu bolje plaćeni nego dosad. Postojeći je sustav doktore iz domova zdravlja tjerao da idu u koncesionare jer drugačije nisu mogli više zaraditi, bez obzira na to koliko radili. Što se tiče kriterija za procjenu tko je od zdravstvenih radnika u domovima zdravlja i bolnicama postigao natprosječne rezulate da bi bio nagrađen, mislim da tu svi malo kompliciramo. Za to postoje relativno jednostavni kriteriji. Nikako se ne mogu složiti da je nemoguće izmjeriti nečiji rad u medicini jer postoje vrlo jasni kriteriji, a to su izvršenost postupaka i složenost postupaka. T.Marinković/H
NEMA AUTOMATSKOG PRIJENOSA
U prijedlogu zakona predviđa se i mogućnost prijenosa ordinacija na drugog liječnika pri odlasku u mirovinu. Hoće li o tome liječnici odlučivati samostalno i koji će biti kriteriji za to?
- Nema automatskog prijenosa, nego se raspisuje natječaj. Liječnik će u ordinaciji moći zaposliti mladog liječnika, no to nikako ne znači da će on automatski moći naslijediti tu ordinaciju. Nakon odlaska u mirovinu ići će se na javni natječaj, koji će raspisati županija. Uz to, da bi netko mogao uopće dobiti status budućeg nositelja ordinacije, on će u toj ordinaciji morati prethodno raditi godinu do dvije godine te dobiti potpise pacijenata kao potvrdu da ga žele za njihovog budućeg liječnika, što je osnova za sklapanje ugovora s HZZO-om.