Nacionalno vijeće Bunjevaca u Srbiji traži od srbijanske vlade da zakonski poništi zapovijed Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine, donesenu prije 73 godine, kojom se negira postojanje Bunjevaca i naređuje kako se u popisima stanovništva i službenim dokumentima “oni imaju smatrati Hrvatima”.

Bunjevačko vijeće i Savez bačkih Bunjevaca podsjećaju kako su podnijeli inicijativu Skupštini Vojvodine za donošenje deklaracije, kojom bi se ta zapovijed od 14. svibnja 1945. “okarakterizirala kao čin nasilne asimilacije i kako bi se konstatirala njegova ništavnost”. No, iako je od podnošenja inicijative prošlo već godinu i pol dana i vojvođanska vlada dala joj je potporu nakon početnog entuzijazma da će brzo biti udovoljeno zahtjevima Bunjevaca, deklaracija još nije donesena. Mirko Bajić, vođa bunjevačke nacionalne manjine, za beogradsku Politiku kaže kako je zapovijed iz 1945. proglašena nevažećom, ali je potrebno, kažu Bunjevci, “to službeno utvrditi” zakonima.

- To tražimo jer se mnogi ponašaju kao da je ta zapovijed i dalje na snazi i negira nam se pravo na autohtonost. Kada se netko naziva bunjevačkim Hrvatom, što to znači? To nema jezični smisao, to znači negiranje prava Bunjevcima na autohtonost - kaže Bajić i podsjeća kako se to pitanje, u međuvremenu, vremenski poklopilo i s međudržavnim razgovorima i kontaktima Hrvatske i Srbije, stoga je hrvatska manjina tražila da se to pitanje stavi na dnevni red u razgovorima, “a mi ustrajemo kako to ne može biti tema jer nismo dio hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”, dodaje. Drži kako je rješavanje inicijative Bunjevaca zastalo zbog razgovora i odnosa dviju država, “i to zbog stavova hrvatske manjine u Srbiji”.

- Ne postoji nikakvo bunjevačko pitanje između dviju država, osim ako smatraju da zapovijed i dalje vrijedi. Predstavnici hrvatske manjine ustraju kako postoji bunjevačko pitanje i identitetski spor i da je to tema za dvije države. Zbog toga tražimo da se konstatira da tako nešto ne može postojati. Akt iz 1945. danas nije važeći, on je poništen i bio je akt nasilne asimilacije s posljedicama koje su i danas vidljive. Mi ih ne možemo ispravljati, ali imamo pravo tražiti biti Bunjevcima, kao što drugi imaju pravo biti Hrvatima - kaže vođa srpskih Bunjevaca. M.Flego