Hrvatska je u petak u Danskoj preuzela predsjedanje Vijećem Europe (VE), što će biti prilika da se politički i kulturno brendira i pripremi za predsjedanje Europskom unijom 2020. Rotirajuće predsjedanje od Danske preuzela je na svečanosti u Helsingoru hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić. Izložila je hrvatske prioritete - borbu protiv korupcije, zaštitu nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska prvi put od 1996., kada je postala članicom, predsjeda tom paneuropskom organizacijom, što će je politički i kulturno brendirati te pripremiti za puno veće i ospežnije predsjedanje EU-om u prvoj polovini 2020., smatra šefica hrvatske diplomacije. “Ovih šest mjeseci će se Hrvatska, jasno, s obzirom na broj aktivnosti, više istaknuti na međunarodnoj sceni i politički i kulturno brendirati. Svako predsjedanje na neki je način priprema za to veliko predsjedanje 2020., koje je puno veće i sveobuhvatnije, s obzirom na to će Hrvatska u toj godini morati organizirati 1400 sastanaka”, rekla je novinarima Pejčinović Burić. “Ovo će biti korisna škola za naše buduće predsjedanje”, dodala je.

U svjetlu činjenice da je upravo ovoga tjedna Europska komisija protiv rasizma i netolerancije VE-a objavila izvješće u kojem kritizira Hrvatsku zbog govora mržnje prema Srbima, LGBT osobama i romskoj populaciji te za porast nacionalizma, novinare je zanimalo u kojoj su mjeri takve ocjene u skladu s njezinim drugim prioritetom, zaštitom nacionalnih manjina i ranjivih skupina. “Ovo je odbor ministara VE-a koji ne raspravlja o tom izvješću. Takvo se izvješće radi za svaku državu Vijeća svakih pet godina. Posljednje je izvješće za Hrvatsku rađeno 2012. Ovo izvješće u nekim dijelovima pohvaljuje Hrvatsku, ali adresira i one pojave koje se u nekim dijelovima nisu dobro razvile ili su išle i korak unatrag”, rekla je ministrica. Dodala je da će se na tome raditi i na nacionalnoj razini, ali i otvoriti to pitanje na nekima od sastanaka VE-a. To je izvješće komentirao i glavni tajnik VE-a Thorbjorn Jagland, koji je kazao da “hrvatske vlasti, kao i parlament, političke stranke i civilno društvo, moraju pomno pročitati izvješće i vidjeti koji se zaključci mogu izvući”. Naglasio je da je prije svega važna provedba već postojećih zakona.

Hrvatskoj je predsjedanje predao danski ministar vanjskih poslova Anders Samuelsen, koji joj je zaželio uspjeh u “izazovnim vremenima za organizaciju”. Rekao je da je Danska radila na reformi sustava zaštite ljudskih prava i fokusirala se na ulogu i snagu Europskog suda za ljudska prava, na promociji prava LGBT osoba, obrazovanje o demokratkim vrijednostima, na prava osoba s teškoćama i na borbu protiv mučenja.

Na pitanje o tome gubi li VE na važnosti s obzirom na broj organizacija koje postoje te Europsku uniju, koja je u fokusu, Pejčinović Burić je kazala da je točno kako postoje organizacije čija se djelovanja u nekom dijelu preklapaju, što pridonosi njihovoj neučinkovitosti, ali da to nije slučaj s VE-om i EU-om.

VE ima 47 članica - sve europske zemlje osim Bjelorusije - i najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu. H