Vezani članci
TEMA TJEDNA: APSURDI HRVATSKOG TRŽIŠTA (NE)RADA (I.)
INTERVJU TJEDNA: PREDRAG BEJAKOVIĆ
Nije uzalud izreka “bolje džaba ležat’, nego džaba radit’”, bar kad su u pitanju hrvatske, pa i osječke prilike. Bilo da su ostali bez posla nakon privatizacija, gašenja tvornica, stečaja tvrtki, ili kakvog drugoga razloga, tisuće Osječana primaju zajamčene minimalne naknade putem Centra za socijalnu skrb, prema najnovijim podacima njih oko 2800.
Tu su još i razna druga primanja i pogodnosti koja im zakonski slijede, primjerice gradsko sufinanciranje plaćanja režija, besplatan javni prijevoz i brojne druge olakšice što nezaposleni smrtnici koji nemaju pravo na socijalnu pomoć ne koriste. I kad sve zbroje, tijekom mjeseca mnogi od njih zarade više no što će kakav radnik dobiti stojeći na traci osam sati uz polusatnu stanku. Usput, uhvate li još kakav posao na crno, obvezu prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje mnogi od njih će zaobići, kao i obvezu prijave svake promjene Centru za socijalnu skrb koji im i daje zajamčenu minimalnu naknadu. I ne samo to, već u jeku trenda odlaska u inozemstvo ima i onih koji su osječku adresu zamijenili onom u Dublinu ili Berlinu, a da im na račun i dalje sjeda naknada Centra koja, u slučaju samaca iznosi 800 kuna, a u višečlanim obiteljima i više.
- U slučaju da otkrijemo da je netko otišao u inozemstvo, a nije nam to prijavio, odnosno činjenicu da negdje dalje prima plaću, a mi ga otkrijemo, tražimo naknadu štete. No, pitanje je kako doći do njih, a i kada dođemo, tada pravimo nagodbe za povrat učinjene štete. Čim otkrijemo da nisu javili promjenu mi im obustavljamo pravo, no moramo tražiti naknadu štete, što i ne ide tako glatko - pojašnjava Ivka Kaurinović, ravnateljica osječkog CZSS-a, dodajući da ima i onih koji se zaposle u Hrvatskoj i to nastoje sakriti od Centra. Njima je, kaže naša sugovornica, lakše ući u trag.
Čim budu otkriveni, i jedni i drugi dužni su vratiti naknade koje su primali istovremeno kad i plaće, ili kakva druga novčana sredstva. Sankcije idu i onima koji se, primjerice, ne prijave na Zavod za zapošljavanje, što je jedan od važnih uvjeta za otvarivanje prava zajamčene minimalne naknade. No, ni činjenica da su uhvaćeni s prstima u pekmezu mnogima ne znači ništa i često je opravdanje, kaže Kaurinović, da nisu bili upućeni u svoje obveze, unatoč tome što u rješenju CZSS-a, dodaje Kaurinović, stoji sve ono čega se moraju pridržavati ako namjeravaju biti korisnici zajamčene minimalne naknade. Zakon je zakon, pa čim se otkriju kakve nepravilnosti, slijede sankcije na rate, jer gotovo nitko od korisnika socijalne pomoći ne može odjednom vratiti sav novac koji su stekli na nekoj drugoj strani. Ne mogu li vratiti novac slijedi im ovrha, kao i bilo kome drugome tko se ogluši o zakonske propise.
Kaurinović se prisjeća da je ranije bilo lakše ući takvima u trag, i to u vrijeme kad su zajamčenu minimalnu naknadu dobivali na kućne adrese, a ne na bankovne račune kao sad.
- Ranije bi se događalo da ih poštar ne zatekne u kući pa nam vrati obavijesti koje im šaljemo pa imamo elemenata za istraživanje. Sada novac sjeda na bankovne račune pa ne možemo znati je li ga netko podigao ili nije. Stoga apeliramo na građane da nam prijavljuju sve slučajeve kako bismo im stali na kraj - poručuje Kaurinović, dodajući da ima i slučajeva anonimnih prijava susjeda, odnosno CZSS se oslanja na pomoć MUP-a kako bi doznao tko doista prima naknadu zasluženo, a tko ne.
Kako primati naknade, ovaj put sa Zavoda za zapošljavanje, a istovremeno raditi na crno u Hrvatskoj ili izvan nje, znaju i neki od ukupno njih 20.000, koliko ih je trenutačno prijavljeno na osječkom Zavodu. Dakako, tu se ne radi samo o socijalnim slučajevima, nego svim nezaposlenima koji imaju obveze sukladno Zakonu o posredovanju. Onaj tko ne poštuje obaveze ili ne prihvati ponuđeni posao bit će automatski brisan s evidencije. Dakako, prima li naknadu, ona će mu automatski biti ukinuta.
Ivan Ravlić, v.d. pročelnika osječkog HZZ-a, pojašnjava da nezaposleni imaju obvezu aktivnog traženja posla i ponuđeni posao u pravilu ne smiju odbiti čak ni jednom.
- Ako nije došlo do zaposlenja i poslodavac izričito navede da je osoba odbijala posao, ili jednostavno nije htjela raditi, sukladno zakonskim propisima i pravilnicima, bit će brisana s evidencije Zavoda. Isto je i s onima koji idu raditi na crno, pa kad dobijemo službeni dopis Inspektorata rada u kojem stoji da je osoba zatečena u radu na crno, ona se briše s evidencije - pojašnjava Ravlić.
Ako je osoba primala i novčanu naknadu, dužna ju je vratiti do dana prije nego što je zatečena u radu na crno. Država se tako ipak pobrine i za onu drugu izreku: “Možeš kako hoćeš, ali ne mo’š dokle hoćeš”.(M.MIHELIĆ)
DARIO HREBAK JAVNI RADOVI ZA OPĆE DOBRO
Kao gradonačelniku jako mi teško pada da u našem gradu postoji puno ljudi koji primaju minimalnu plaću od 3.000 kuna i redovito podmiruju svoje obveze i teško žive, a s druge strane imamo ljude koji su na socijalnoj skrbi, a sposobni su za rad te dobivaju određenu naknadu zbog situacije u kojoj su se našli, a ona pak ne mora biti njihova krivnja.
Međutim, postoji mjera kompenzacije kojom bi ti ljudi mogli Gradu uzvratiti pomoć na način da rade neke lakše radove i tako pokazali da su svi građani u ovom gradu jednaki. Nije nam želja ići žestoko na ljude koji primaju socijalnu pomoć, naprotiv želimo tim ljudima pomoći prekvalificirati ih i pokazati im da ima mogućnosti da se zaposle na tržištu rada.
Je li mjera utemeljena na Zakonu o socijalnoj skrbi?
- Točno je da Zakon postoji. Zakonska odredba je na snazi već četiri godine, međutim ne znam iz kojeg razloga se drugi nisu pretrgnuli da je i koriste. Moje mišljenje je da drugi ne koriste tu odredbu ih razloga što se ne žele zamjerati ljudima. Žalosno je da su političari stvorili sustav u kojem građanima žele pomoći putem socijalne pomoći, a za uzvrat traže glasove. Mi u Bjelovaru se toga ne bojimo, vjerujemo da će građani honorirati našu vjerodostojnu politiku i smjer u kojem idemo.
Od ideje do realizacije - kako je sve teklo, odnosno koliko se ljudi odazvalo za poslove koje ste im ponudili?
- Još uvijek smo u fazi obavještavanja ljudi, no vrlo brzo ćemo imati čistu situaciju. Grad Bjelovar pozvao je prvu grupu osoba korisnika zajamčene minimalne naknade s područja Grada Bjelovara na prvi radni sastanak na tu temu. Riječ je o pedesetak ljudi, a trenutačno se sastanku odazvalo njih 18. S obzirom da se mnogi nisu odazvali, uputit ćemo dopis Centru za socijalnu skrb s kojim surađujemo i čiji su ti ljudi korisnici. Stručnjaci Centra će potom izaći na teren kako bi utvrdili razlog neodazivanja ljudi na poziv Grada te procijeniti što dalje napraviti. Naime, moguće je smanjiti zajamčenu minimalnu naknadu ili je u potpunosti ukinuti ukoliko se radi o neutemeljenom odbijanju rada za opće dobro bez naknade, Rješenje o tome dostavit će Gradu i mi ćemo postupati prema tom rješenju. Dakle, tek nakon što sve ljude pozovemo, znat ćemo i koliko ih se odazvalo te jesu li osnovani razlozi neodazivanja.
O kakvim se poslovima radi? Je li se bilo teško dogovoriti s nadležnim Centrom za socijalnu skrb i lokalnim Komunalcem?
- Predvidjeli smo da kroz naše društvo Komunalac (Komunalac i Centar za socijalnu skrb su nam partneri u projektu) ljudi prođu zdravstvene preglede, da se osiguraju za eventualne ozlijede na radu. Omogućit ćemo im najosnovnije, najobičnije poslove koji se sada u proljetno vrijeme rade. Dakle, grabljanje, čišćenje, dovođenje u red zapuštenih gradskih površina. U ljetnim mjesecima čišćenje površina od ambrozije. Uobičajene lakše fizičke poslove čisto da se pokaže dobra volja svim ljudima koji rade i koji uredno podmiruju svoje obveze. Nije se bilo teško dogovoriti s Centrom za socijalnu skrb i Komunalcem. Izašli su nam maksimalno u susret i podržali našu ideju, koja je, uostalom, utemeljena Zakonom. Mi samo provodimo ono što je zakonski omogućeno, uvodimo red i imamo odličnu suradnju s našim institucijama i ustanovama.
Inače što mislite o onima koji ne žele raditi i želi živjeti od socijalne pomoći. Koliko je takvih na području Bjelovara?
- Ovo ne znači da ne želimo pomoći socijalno ugroženim osobama, dapače povećat ćemo izdvajanja još više novca za socijalnu pomoć, ali prije svega želimo ljudima ponuditi rješenje, a ne ih pretvoriti u besposličare. Cilj nam je zaposliti ljude, da budu zadovoljni te da mogu živjeti od svog rada primajući pristojnu plaću. Na bjelovarskom Zavodu za zapošljavanje imamo u ovom trenutku 111 raspisanih oglasa za radna mjesta. Trenutačno, prema popisu Centra za socijalnu skrb na području Bjelovara imamo 138 radno sposobnih ili djelomično radno sposobnih ljudi koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, a također su i korisnici troškova stanovanja Grada Bjelovara. Inače, imamo 196 korisnika troškova stanovanja, no ponavljam, samo 138 njih je radno sposobno ili djelomično radno sposobno.
Osim rada za opće dobro bez naknade, kao što je to slučaj u Bjelovaru, kako i na koji način taj problem dugoročnije rješavati?
- Dugoročno nam je cilj otvarati radna mjesta. Ulažemo puno u gospodarstvo, dajemo potpore poduzetnicima. Sigurno ste čuli i za naš model Tax free kojima nove investitore oslobađamo komunalne naknade i komunalnoga doprinosa te dajemo zemljište za kunu po četvornom metru, nadalje nedavno smo dodijelili 100 tisuća kuna nagrade na natječaju za najbolju startup ideju, potičemo i naše poljoprivrednike, proizvođače domaće hrane... Sve to je ulaganje u buduća radna mjesta jer stvaramo temelje da se ljudi osjećaju sigurno, razvijaju svoj posao, svoje proizvode i da šire tržište, a samim time otvarat će i nova radna mjesta. Vjerujemo da je to pravi način da smanjimo broj nezaposlenih u gradu. To i prekvalifikacija ljudi, zasigurno su pravi put da ljudima omogućimo da budu zadovoljniji i sretniji jer rade i žive od svoga rada. Sve to ne ide preko noći, no trudimo se i već sada vidimo pomake.(D.G.)