Novosti
BORIS VUJČIĆ, GUVERNER HRVATSKE NARODNE BANKE

Bankarski sustav ostat će stabilan i ako Agrokor pogodi najgori scenarij
Objavljeno 17. svibnja, 2018.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u četvrtak da će bankarski sustav, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja u Agrokoru, ostati stabilan, a banke dobro kapitalizirane.

“I u najgorem scenariju, čak i da ne dođe do bilo kakvog rješenja, da banke moraju otpisati sva potraživanja, da natrag dobiju nulu, bankarski sustav ostat će stabilan i banke će ostati dobro kapitalizirane”, rekao je Vujčić, odgovarajući na upit novinara na marginama znanstveno-stručne konferencije “Hrvatsko novčano tržište”. On očekuje da će se ta nagodba ipak postići.

Na pitanje kako će se rasplesti situacija u Agrokoru s obzirom na nove okolnosti i hoće li se koncern moći dalje kreditirati, odgovorio je da kreditiranje ovisi prije svega o načinu nagodbe. “Kratkoročno će se sigurno moći kreditirati, a dugoročno to ovisi o strukturi nagodbe. Mislim da ne bi trebali imati problema ni s dugoročnim kreditiranjem”, rekao je, dodavši da su zapravo najveći vjerovnici Agrokora banke. Na upit hoće li ostavka potpredsjednice Vlade Martine Dalić bitno utjecati na procese u Agrokoru, Vujčić je rekao da sudionici procesa - vjerovničko vijeće i izvanredni povjerenik - kažu da neće. Ocijenio je da to generalno na gospodarstvo nema značajne učinke. “Naša je procjena bila da je u 2017. utjecaj onoga što se dogodilo u Agrokoru bio otprilike 0,2 do 0,3 posto manji BDP nego što bi bio da se to nije dogodilo, prije svega zbog toga što su stale investicije, ne samo Agrokora nego svih povezanih poduzeća koja su došla u probleme”, kazao je. Taj učinak u ovoj godini mogao bi biti oko 0,2 posto BDP-a, ponajprije zbog investicija, procjenjuje. Dodao je i da će u trenutku kada dođe do promjene vlasništva početi restrukturiranje kompanije, koje bi moglo imati posljedice i na tržište rada. A ako se nagodba postigne, ako dođe do zamjene duga za udjel u tvrtki, Vujčić smatra da će biti i investitora.

Na pitanje je li zainteresiran za još jedan mandat, guverner HNB-a je rekao da će to reći onome tko će ga pitati, ako će ga pitati. Odgovarajući na upit što je postignuto za njegova mandata, rekao je da je održavana politika stabilnog tečaja, što je u Hrvatskoj ključna stvar, i tako će nastaviti i u budućnosti. Kao drugo, naveo je bitno povećanje rezervacija bankama. “Od 2013. smo počeli snažno povećavati bankovne rezervacije, ono što banke moraju izdvajati po lošim plasmanima, i to je dovelo do toga da su bilance banaka u velikoj mjeri iščišćene, kao i do toga da ovo što se dogodilo s Agrokorom nije bitno povećalo razinu loših kredita”, izjavio je. Kao treće naveo je da su banke zaštićene od Agrokora, “tako da sada kada se Agrokor urušio, banke nisu ugrožene”.

Na upit o suradnji s premijerom Andrejom Plenkovićem, Vujčić je odgovorio da u najvećoj mjeri surađuju na projektu eura, koji je podjednako projekt Vlade i HNB-a i da je ta suradnja do sada bila jako dobra. H

STOPE RASTA BIT ĆE ISPOD 3 POSTO

Guverner Vujčić je na konferenciji Hrvatsko novčano tržište izjavio da ove i sljedeće godine očekuje rast BDP-a prema stopama nešto nižima od 3 posto, da su strukturne reforme i dalje nužne te da razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja, ali da se tome treba početi prilagođavati. Procjenjuje da će zaposlenost pratiti oporavak gospodarstva te da će se ove godine ona povećati za još 50.000 ljudi. Najavio je da će se ove i iduće godine nastaviti trend monetarne politike kao i dosad, koji obilježava održavanje stabilnog tečaja kune, kao i da će doći do daljnjeg porasta visoke likvidnosti i pričuva. Očekuje da će do 2019. udjel javnog duga pasti na 70 posto BDP-a, što je brzi pad, tri puta brži nego što se zahtijeva, pa smatra da ćemo se time dobro pozicionirati za razgovore o ulasku u eurozonu. Očekivana stopa inflacije, pak, bit će 1,3 ili 1,4 posto.

Možda ste propustili...

RH PREUZIMA PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPE

Hrvatska će zagovarati Istanbulsku konvenciju

PROTIV IZBORNOG SUSTAVA

Prikupljeno 78.000 potpisa