Novosti
MOŽE LI MINIMALAC BITI 4000 KUNA?

Minimalna je plaća u
Hrvatskoj niska jer je
takva i produktivnost
Objavljeno 18. svibnja, 2018.
Ekonomski stručnjaci: Trebalo bi razgovarati o redefiniranju sustava minimalne plaće, ona ne treba ovisiti o političarima

Koliki bi bio realan iznos minimalne plaće u Hrvatskoj danas? Je li to doista na tragu iznosa od 4000 kuna neto, za što se zauzima predsjednik SDP-a Davor Bernardić, ili je realnost oko sadašnje 2752 kune (3439 kuna bruto). Razlika između ta dva iznosa za one koji primaju minimalnu plaću nikako nije mala.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel kaže da, kada je riječ o SDP-u koji je obnašao vlast od 2011. do 2014. godine, razdoblju u kojem je donesen novi zakon o minimalnoj plaći gdje su sindikati tražili da minimalna plaća bude 50 posto prosječne plaće, a da se ona uspjela podići tek za desetak kuna, ne zna kako bi taj Bernardićev istup sada nazvao nego “klasičnim oporbenim licemjerstvom” stranke koja je mogla povećati minimalnu plaću kada je bila na vlasti.

Samo populizam

- To nije visoka plaća i ne bi smjela biti visoka minimalna plaća kada bi se radilo o stranci koja sada realno može takav zakon izboriti u Saboru. Onda bi to svaki sindikat i radnik podržao. No, s obzirom na to da se tu radi samo o populističkom prijedlogu, onda on za stranku poput SDP-a nije primjeren - smatra Novosel. Dodaje kako u Hrvatskoj ima prostora za povećanje minimalne plaće. U svakom slučaju očekuje da se ove godine minimalna plaća približi iznosu od 50 posto prosječne plaće, što u netoiznosu nažalost, kaže, ne može biti više od 3100 do 3200 kuna. “Dakle, i s tim bi bilo daleko od 4000. Tragikomično je da u ovakvoj nestašici radne snage, kada god smo mi tražili povećanje minimalne plaće, HUP prijeti vladi da će doći do otpuštanja radnika i tome slično”, smatra Novosel.

Ekonomski analitičar Luka Brkić, kada je riječ o spomenutih 4000 kuna, pita se što znači bilo koji iznos koji se na takav način spomene kao minimalna plaća. Jer već i samo načelno, kaže, postavlja se pitanje kako bi toliki novac osigurali. “Plaće bi morale jednim dijelom biti određene, naravno, s obzirom na produktivnost, ali istodobno ne uvijek i isključivo time, nego i kao nešto što je vezano uz strukturu tržišta. Znači, to je nešto što je povezano i s promjenama u ponudi i potražnji rada, tako da je ta priča malo složenija nego što nekome na prvi pogled može izgledati. Pogotovo ako se misli da se može jednostranim odlukama određivati visina bilo koje plaće, pa tako i minimalne, samo u skladu s političkim željama”, ističe Brkić. Kako nam je rekao, svakako je protivnik arbitrarnog odlučivanja o takvim stvarima kao što je visina plaća.

Plaća na sat

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže, pak, kako će plaće rasti bez obzira na birokraciju i zakonsko određivanje minimalne plaće. Ističe kako bi on to općenito prepustio dogovorima između poslodavaca i posloprimaca, jednostavno zbog toga što već sada raste plaća u onim sektorima gdje nedostaje kvalificiranih radnika.

- A ovako će se plaće povećavati, to treba prepustiti individualnim pregovorima, zapravo su već veće nego što su bile prije pola godine. Imamo blagi rast plaća. Kod nas minimalna plaća jest niža nego u većini država EU-a, ali je i produktivnost niža. No, u Njemačkoj i zemljama koje obično promatramo ne utvrđuje se plaća na mjesečnoj razini, nego na sat. Minimalna satnica u Njemačkoj, koju je utvrdila vlada, a sve drugo prepustila poslodavcima i posloprimcima, iznosi 8,5 eura. To je oko 60 kuna na sat, a u nas vam studentski centar plaća 30 kuna na sat. Minimalna satnica koju danas ugovaraju poslodavci u Njemačkoj može biti pola ili trećina radnog vremena, ili pak 30 sati tjedno, što je dosta fleksibilno - kaže Novotny.

Stoga zaključuje da treba razgovarati o povećanju plaća u kontekstu veće potražnje za kvalitetnim radnim mjestima i kvalitetnom radnom snagom, ali isto tako i o redefiniranju sustava minimalne plaće. Tj. hoće li se ona odnositi na sat ili mjesec. “Jer tu moramo razlikovati onoga koji radi i onoga koji samo dolazi i prima minimalnu plaću. Zbog toga treba ići prema tom modelu plaćanja na sat, kao što je uobičajena praksa u većini europskih zemalja”, zaključuje Novotny.

Igor BOŠNJAK

Damir Novotny

ekonomski analitičar

GDJE JE VEĆA POTRAŽNJA, TAMO ĆE I PLAĆE BITI VEĆE

- Ako bismo išli administrativno povećavati plaću, to bi značilo da ćemo onda obuhvatiti i one neproduktivne sektore, primjerice državni, koji ionako ima višu plaću nego što je slučaj u privatnom sektoru. Rastu plaće, općenito, u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, tamo gdje postoji potražnja s europskog tržišta za radnom snagom. To je neizbježan proces i ne može se riješiti administrativnim, zakonskim putem, nego se mora rješavati na tržištu. Gdje je veća potražnja, tamo će i plaće biti veće. A nešto ovisi i o produktivnosti. Danas je, primjerice, zvanje kuhara visoko plaćeno. To je kao u nogometu. Onaj koji daje golove, taj dobije dobre premije. A tko ne daje, sjedi na klupi. Tako je i ovdje. No, striktno sam protiv administrativnog povećanja plaća jer to vodi linearnosti i egalitarnosti - ističe Novotny.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEZIVE STATISTIKE NAGOVJEŠTAVAJU SLOM ŠKOLSTVA

Od 2005. godine u hrvatskim je školama 104.430 učenika manje, Slavonija je ostala bez njih 34.233

2

MARKO JELIĆ OBJASNO SRPSKOM MINISTRU KAKO STOJE STVARI

Gradonačelnik Knina odgovorio Dačiću

3

PUCANJ NIJE ZAUSTAVIO KRIJUMČARE, NO UHVAĆENI SU UBRZO

Policija opet zapucala na
krijumčare migrantima