HUP skor, alat kojim se mjeri napredak reformi u 12 kritičnih područja nužnih za bolje poslovanje i život u Hrvatskoj, u 2017. je iznosio 36 bodova i pokazuje blagi rast u odnosu prema 34 boda, koliko je zabilježeno u 2016. godini, što je ponovno daleko ispod ocjena koje bi mogle značiti znatan pozitivan pomak. Kako upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u analizi HUP skora - tri su kritična reformska područja u kojima Hrvatska najviše zaostaje za usporednim zemljama Europske unije: opterećenje gospodarstva s ocjenom 20 od moguće 100, tržište rada s ocjenom 24 i obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav s ocjenom samo 26.

HUP skor pokazuje da naša zemlja ima najveći broj procedura plaćanja poreza od svih promatranih EU10 zemalja, kao i da je porezno opterećenje znatno raslo od 2013. Omjer poreza, doprinosa i sličnih nameta i BDP-a povećan je s prosječnih 34 posto prije 2014. na 36-37 posto, što ni prošlogodišnja mini porezna reforma nije uspjela promijeniti. Hrvatska ima pozitivan fiskalni saldo jer je opterećenje strukturno poraslo, a to usporava zapošljavanje i rast.

“Ovu godinu Vlada je proglasila godinom u kojoj će se intenzivirati reforme, a i ovaj rezultat pokazuje kako nam je nužno potrebno ubrzanje promjena. Napredujemo vrlo polako i tim tempom nemamo šanse priključiti se najuspješnijima. Ono što je ključno razumjeti jest da reforme nisu nešto što se provede jednom i tako ostaje desetljećima. To je ono što imamo sada. Međutim, ta su vremena odavno prošla, današnji se svijet brzo mijenja i uspješne se zemlje kontinuirano prilagođavaju i vode računa o konkurentnosti. Upravo je u tome vrijednost HUP skora, jer nam pokazuje gdje smo u odnosu prema drugima, odnosno prikazuje nam realno stanje“, rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Hrvatska udruga poslodavaca pozvala je još jednom Vladu da učini znatniji iskorak u smanjenju poreznih i drugih opterećenja koji otežavaju poslovanje i umanjuju izvoznu konkurentnost hrvatskih tvrtki.

“Sadašnja situacija i stanje proračunskih financija otvaraju prostor za nastavak započete porezne reforme i daljnje porezno rasterećenje i tvrtki i građana. Situacija na tržištu rada upućuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na plaće kako bi one mogle rasti. Sadašnji rast, koji ne prati rast produktivnosti, smanjuje ionako nisku profitabilnost hrvatskog gospodarstva, što je dugoročno neodrživo jer ugrožava rast i razvoj tvrtki, pa i sama radna mjesta. Članice HUP-a mogu svako porezno rasterećenje plaća u cijelosti prenijeti na zaposlenike”, poručio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, dodavši kako je jasno da smanjenje opterećenja gospodarstva i građana mora biti praćeno reformama na rashodnoj strani proračuna.

Iako su na tržištu rada zabilježeni pozitivni pomaci, taj je skor i dalje u crvenom području (s 20 povećan je na 24), što znači da kritično ograničava rast i razvoj. Nužna je daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva i u području zapošljavanja i otpuštanja, što naročito opterećuje poslovanje manjih poduzeća, ističe HUP.

Treće kritično područje su obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav (ocjena 26 od moguće 100). “Pokazatelji cjeloživotnog obrazovanja i udjela visokoobrazovanih u populaciji u dobi od 30 do 34 godine su u padu, a u drugim zemljama uglavnom rastu”, ističe HUP te upozorava kako je to duboko zabrinjavajuće jer će imati negativan utjecaj na mogućnosti razvoja osobito u industrijama koje se temelje na novim tehnologijama i znanju.

“Prestanimo samo raspravljati o reformi obrazovanja i pokrenimo konkretne promjene na svim razinama obrazovnog sustava. Kvaliteta obrazovanja ključna je za gospodarski i svaki drugi razvoj, a mi po svim usporedivim podatcima ni u tom području nismo konkurentni u odnosu prema drugima. Znanja i vještine koje danas trebaju imati zaposlenici naša djeca uglavnom ne mogu dobiti unutar školskog sustava. U oblikovanju programa i pri definiranju upisnih kvota i dalje se premalo uvažavaju stvarne potrebe tržišta”, upozorila je Deranja.

Poslodavci su upozorili i na zabrinjavajuće te slabe pokazatelje očekivanja trajanja zdravog života u Hrvatskoj, konstatiravši kako ohrabruje podatak da je na kraju prošle godine zaustavljen rast broja umirovljenika.

Od kroničnih problema i dalje se ističe područje pravosuđa sa skorom 33 od mogućeg 100, koje bilježi pad u odnosu prema 2016. godini. Pad za dva boda bilježi i javna administracija, koja ima skor 45. Od pozitivnih promjena ističe se HUP skor investicijskih i poslovnih barijera (porastao je sa 20 na 35) te fiskalna konsolidacija (sa 32 na 36).

Poslodavci su na temelju tih rezultata Vladi poslali tri konkretna zahtjeva koja smatraju prioritetima za pokretanje bržeg gospodarskog rasta i zapošljavanja. Prvi je znatno smanjenje opterećenja rada, za minimalno dva postotna boda BDP-a u prvoj fazi, uz reforme koje će donijeti racionalizaciju rashodne strane proračuna radi očuvanja fiskalne discipline. Drugi zahtjev je olakšano zapošljavanje i otpuštanje radnika, naročito kod malih poduzeća, koja stvaraju gospodarski dinamizam i najviše pridonose zapošljavanju. Treći zahtjev je hitna modernizacija obrazovanja djelomičnom liberalizacijom, uvođenje sustava poticaja i sveobuhvatna reforma.