Novosti
EKONOMIJA PRIJE POLITIKE

Hrvatskoj namijenjena jako važna uloga u stabiliziranju Balkana
Objavljeno 17. svibnja, 2018.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u srijedu je kazala da Hrvatska želi tijekom svog predsjedanja Europskom unijom 2020. organizirati sastanak na vrhu EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana (Zagreb Summit 2) na kojem bi se proširenje Unije trebalo vratiti u prvi plan. Čelnici zemalja EU-a sastat će se u četvrtak u Sofiji s čelnicima zemalja zapadnog Balkana, što će biti prvi takav susret od solunskog summita 2003. godine. “Vratiti fokus na jugoistočnu Europu, šest zemalja koje još nisu članice europskog bloka, već je i to veliki pomak i Hrvatska zagovara isti pristup (...) Mi bismo željeli organizirati Zagreb Summit 2. Željeli bismo da naš summit bude summit proširenja, da poruka o vraćanju fokusa na države u okruženju bude jača”, kazala je ministrica u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Regionalno tržište

Posljednjih dana upada u oči kako se tenzije “u regiji” polako spuštaju, a razlog tome treba tražiti u nekim politikama koje su očito inicirane izvana. I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, upitan da prokomentira komemoraciju u Bleiburgu koja se u subotu održala u Austriji, bio je neuobičajen mlak na riječima kada su zbivanja u Hrvatskoj u pitanju. No, zato je posvetio veći dio izjave “makroekonomskoj uniji u regiji” i “suradnji u regiji”. Upozoravajući na globalne promjene, Vučić je ocijenio kako se “stvari i prilike u svijetu mijenjaju”, dok pojedinci žive u dobu od prije pet, 10 ili 50 godina i ne razumiju promjene. “Neki ne razumiju da će Srbi i Hrvati živjeti u mnogo boljim odnosima, iako neki žele upravo obrnuto”, rekao je Vučić i ponovio svoju nedavno ocjenu da su i Srbi i Hrvati “mali i nestaju”. Hrvata u BiH, kako je rekao Vučić, danas ima oko 320.000 u odnosu prema 760.000 prije ratnih sukoba '90-ih, naglasivši kako se taj pad dogodio za samo četvrt stoljeća, te da kroz slične demografske procese prolaze i Srbi i Bošnjaci. “Samo združeni možemo opstati i ostati, iako je to mnogim Hrvatima teško čuti, i nekim Srbima još teže”, ocijenio je predsjednik Srbije i rekao kako se zauzima za makroekonomski uniju u regiji. “Kod svih je pad, prazne se ovi prostori i zato se zauzimam za makroekonomsku uniju. Bez granica, sa sličnim porezima, da sve pojednostavimo, da sve ide bez barijera. Tako će biti više posla i više budućnosti za sve. Ako to ljudi razumiju, imat ćemo šansu, ako ne – ništa”, poručio je.

Ideja “ekonomija prije politike” stara je strategija izvučena iz ladice ekonomskih trustova mozgova na globalnoj razini. “Dok se Europa suočava s različitim vizijama o svojoj budućnosti, ostaje pitanje kako će te različite vizije utjecati na događaje na zapadnom Balkanu. Balkan ostaje krhak, a vanjski pritisci i unutarnje podjele mogli bi donijeti novu nestabilnost u regiji”, piše Martina Larkin, članica Izvršnog odbora Svjetskog gospodarskog foruma (WEF).

Šest zemalja zapadnog Balkana (WB6) obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru i Srbiju, s ukupnim brojem stanovnika od oko 18 milijuna eura i BDP-om od cca 80 milijardi eura. Iako je regija imala iznadprosječnih stopa rasta, veću od stope rasta u EU, od 5,3 posto ranih 2000-ih godina, danas ta gospodarstva pokazuju nestabilan i usporen rast i visoke stope nezaposlenosti i znatan odljev mozgova. Predviđanja za budućnost su optimistična što se tiče ubrzavanja stope rasta, jer se temelje na povećanom izvozu, investiranju i trošenju. No, važno je osigurati održivi i dugoročni razvoj regije kako bi se osigurala stabilna politička okolina i efikasne reforme.

Kako bi se riješili problemi koji zaustavljaju napredak u regiji, potrebno je riješiti tri ključna prioriteta, piše Maritna Larkin za Euractiv. Prvi je prioritet jačanje rasta i ulaganja kroz javno-privatna partnerstva. “Povećana regionalna suradnja u trgovini, infrastrukturi i digitalizaciji ima važan potencijal za zapadni Balkan. Primjerice, zemlje zapadnog Balkana mogle bi povećati stupanj otvorenosti prema trgovini, mjereno udjelom izvoza u BDP-u, s manje od 40 posto na najmanje 80 posto, kao i u drugim malim tranzicijskim gospodarstvima u Europi”, smatra Larkin.

Također, završetak procesa pristupanja WTO-u za svih šest zemalja u regiji, od sadašnjih samo tri koje su pristupile WTO-u, bio bi važan korak za regiju. Razvoj regionalnog gospodarskog prostora, koji su dogovorili lideri zapadnog Balkana u srpnju 2017., dodatno će ojačati trgovinu i ulaganja u regiji i Europskoj uniji. Također će pomoći ubrzati razvoj poduzetništva i vještina, istraživanja i inovacije te pametan rast. Da bi se postigao održivi rast, bit će važno razviti snažna partnerstva s privatnim sektorom.

Digitalizacija

Drugi je prioritet vođenje budućeg digitalnog ekosustava. U svijetu koji karakterizira brzi i transformativni tehnološki napredak, zemlje i poduzeća moraju se prilagoditi kako bi ostali konkurentni. Zapadni Balkan pokazao je snažan rast start-upova, a nekoliko je zemalja pokrenulo digitalne inicijative za transformaciju svojih gospodarstava i društava. Međutim, u regiji je još uvijek očit nedostatak integracije i koncentracije industrije, a još je mnogo toga što treba učiniti kako bi se regija mogla oduprijeti pritiscima na svojim tržištima rada i uspješno ostvariti prekvalifikacije i razvoj tehnoloških vještina radne snage u svim industrijama.

Kako bi se nastavila poticati ta vrsta razvoja, treba podupirati start-up aktivnosti, olakšati pristup financijama, kao i suradnju između novih i starih poduzeća. Regionalni čelnici morat će ojačati digitalni i inovacijski sustav, koji gospodarstvima može omogućiti rast na još nezabilježenoj razini. Korištenje podataka i informacijskih tehnologija za rješavanje korupcije, građanski angažman i povećanje sofisticiranosti vladinih usluga pruža jedinstvene mogućnosti, napominje Larkin.

Treći, no ne manje važan proioritet je potpora vodstvu sljedeće generacije. “S obzirom na značajne demografske izazove u regiji i odljev mozgova s ​​kojima se regija suočava, nužno je iskoristiti dinamiku mladih u regiji kako u smislu njihove političke participacije i njihovog doprinosa inovacijama i poduzetništvu. Potrebno je poticati trenutne napore kao što je Regionalni ured za suradnju s mladima (RYCO) kako bi postigli svoj cilj promicanja suradnje i pozitivnog plana za mlade u regiji. Potrebno je potaknuti mlade političke vođe da sudjeluju u nacionalnim i međuregionalnim procesima, a mladim poduzetnicima treba dati poticaje za pokretanje poslovanja u regiji. Rješavanje problema nezaposlenosti mladih i edukacija mladih za stjecanje nekih vještina, osobito tehničkih vještina koje su im potrebne za ekonomski procvat u budućnosti, morat će biti ključan prioritet”, stoji u planovima koje Svjetski gospodarski forum ima za zapadni Balkan.

Vuk TEŠIJA
Kako se Hrvatska uklapa u to?

Bez obzira na to što je Hrvatska već u Europskoj uniji, za razliku od šest zemalja zapadnog Blakana, ne treba smetnuti s uma da graniči s tri od šest zemalja - Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Drugim riječima, integracija europskog “kriznog žarišta” uvelike ovisi i o Hrvatskoj. Zato ne treba sumnjati da kada se govori o “regionalnoj suradnji u trgovini, infrastrukturi i digitalizaciji”, jasno je da umrežavanje zemalja zapadnog Balkan neće biti ni od kakve koristi ako se te zemlje ne umreže i s ostatkom Europske unije. Pogledom na zamljopisnu kartu jasno je preko koje se zemlje zapadni Balkan treba spojiti s Europom.

Kolinda Grabar Kitarović

predsjednica RH

INTERES RH JE DA ZEMLJE JI EUROPE NASTAVE SVOJ EUROATLANTSKI PUT

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak je na mostarskom sveučilištu održala predavanje o potpori Hrvatske europskom putu država jugoistočne Europe. Sam termin JI Europa zapravo je eufemizam kojim se skriva zapadni Balkan, jer u JI Europu pripadaju i Rumunjska i Bugarska koje su ušle u EU davno prije Hrvatske. Obraćajući se studentima, predsjednica je izjavila kako je “strateški interes Hrvatske da zemlje jugoistoka Europe nastave svoj euroatlantski put”, dodajući međutim da postoje “igrači” koji to remete te potiču vjerske, nacionalne i druge antagonizme, kao i nasilni ekstremizam.

Možda ste propustili...

MERKEL I ZVIZDIĆ RAZGOVARALI O MIGRANTIMA U BIH

BiH još ove godine bliže NATO-u?!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEZIVE STATISTIKE NAGOVJEŠTAVAJU SLOM ŠKOLSTVA

Od 2005. godine u hrvatskim je školama 104.430 učenika manje, Slavonija je ostala bez njih 34.233

2

MARKO JELIĆ OBJASNO SRPSKOM MINISTRU KAKO STOJE STVARI

Gradonačelnik Knina odgovorio Dačiću

3

PUCANJ NIJE ZAUSTAVIO KRIJUMČARE, NO UHVAĆENI SU UBRZO

Policija opet zapucala na
krijumčare migrantima