Objavljeno 17. svibnja, 2018.
Najmlađi hrvatski arboretum iz 1963. godine proteže se na 42 hektara i ima 512 svojti. Teško je stradao u Domovinskom ratu
SLATINA - U okviru 8. tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, u Slatini je održan okrugli stol o temi “Arboretum Lisičine jučer, danas, sutra”. Na tom skupu, u organizaciji Uprave šuma Podružnice Našice kao vlasnika arboretuma, okupili su se upravitelji šumarija, voditelji pojedinih odjela Podružnice, predstavnici Šumarskog fakulteta iz Zagreba, županijske Razvojne agencije Vidra iz Virovitice, Grada Slatine, Turističke zajednice Slatina te zainteresiranih institucija i udruga.
Što napraviti
Voditelj Uprave šuma Podružnice Našice Vlado Keglević uvodno je pojasnio svrhu skupa, a povijesni pregled razvoja arboretuma od 1963. godine na 42 hektara površine posebne namjene predstavila je voditeljica Odjela za ekologiju UŠP-a Našice Nataša Rap. Ona je također upozorila na teške posljedice okupacije toga područja u vrijeme Domovinskog rata te na poduzete aktivnosti na revitalizaciji područja. Govoreći o značenju arboretuma Lisičine, Marilena Idžojtić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu istaknula je da je arboretum izuzetno važan fakultetu i znanstvenicima jer je prvenstvena uloga svih arboretuma u svijetu znanstvena i obrazovna. Šumarski fakultet od osnivanja arboretuma sudjeluje u svim aktivnostima koje su se provodile u Lisičinama, a samo poslije rata objavljena su 24 znanstvena i stručna rada koja se tiču arboretuma ili materijala u svezi s arboretumom.
Prof. Idžojtić navela je niz potrebnih radnji da bi arboretum doista bio ono što bi trebao biti, od održavanja postojećih biljaka i obnavljanja rasadnika, od rušenja nikad završene, devastirane stare i gradnje nove upravne zgrade, posjetiteljskog centra, zaštitne ograde, pristupne ceste za autobuse, turističkih i sadržaja za djecu, do promidžbe i zapošljavanja stručnog voditelja i radnika.
Zaprimaju prijedloge
U raspravi o problematici potrebe obnavljanja arboretuma sudjelovali su zamjenik virovitičko-podravskog župana Darko Žužak, gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, načelnik Općine Voćin Predrag Filić, viša stručna suradnica za proizvodnju u HŠ Mirjana Grahovac Tremski, voditeljica Službe za ekologiju u HŠ Jasna Molc, predstavnica Razvojne agencije Vidra Mateja Cah, upravitelj Šumarije Slatina Robertino Repić…
– Cilj je skupa nastojanje da nakon mnogo godina arboretum Lisičine stavimo u pravu funkciju. Nakon ratnih djelovanja mnogo je učinjeno na revitalizaciji arboretuma, a još je mnogo zadataka ispred nas. Cilj je bio postići konsenzus struke i zainteresiranih jedinica lokalne uprave i samouprave, i mislim da smo postigli planirano - rekao je voditelj Keglević, uz napomenu da u sljedećih desetak dana svatko može dostaviti svoje viđenje rješenja problema i tako u zaključke ugraditi svoju ideju za razvoj projekta arboretuma.
– Zaključke ćemo dostaviti Upravi društva i tada ćemo inzistirati na njihovoj realizaciji. Moram istaknuti da Uprava društva u Zagrebu ima veliko razumijevanje za probleme koje smo istaknuli i podržali su naše razmišljanje o održavanju ovoga okruglog stola - naglasio je Keglević.
Kroz projekt prekogranične suradnje s Mađarskom u obnovu arboretuma uloženo je tijekom 2011. i 2012. godine približno 290.000 eura, ali to nije bilo dovoljno da se arboretum potpuno obnovi i da zaživi kao destinacija.
– Smatram da je potrebno izgraditi šumarije u Ćeralijama i Voćinu da ljudi imaju gdje raditi, a s tim institucijama vratit će se i život u ta područja. Jedno radno tijelo koje ćemo formirati u dogovoru s Upravom šuma definirat će prioritete, a to će zasigurno biti zaštitna ograda, pristupne ceste i središnja zgrada arboretuma, oko koje će se nadograđivati ostali projekti - najavio je voditelj UŠP-a Našice Vlado Keglević.
Petar ŽARKOVIĆ
Oršanić: Šumari zakazali - 50 posto svojti manje nego 1993. godine
Govoreći o šumarskoj misiji, prof. Milan Oršanić sa Šumarskog fakulteta izrazio je zadovoljstvo što su predstavnici ustanova iskazali spremnost na suradnju pri obnovi arboretuma Lisičine, ali je poražavajućom nazvao činjenicu da u arboretumu danas ima 50 posto svojti manje nego 1993. godine. Za takvo stanje okrivio je šumare, koji se ne mogu pohvaliti rezultatima i čija struka ni po čemu više nije prepoznatljiva.
U Hrvatskoj samo tri arboretuma
Prof. Marilena Idžojtić: “Kako bismo uopće prepoznali kolika je vrijednost arboretuma Lisičine i kakav mi to izuzetni dragulj imamo, recimo da Hrvatska ima samo tri arboretuma: najstariji Trsteno datira još iz 16. stoljeća, među najstarijima je u svijetu i ima oko 300 biljnih vrsta, Opeka s početka 19. stoljeća ima 180 svojti, a najmlađi arboretum Lisičine iz druge polovine 20. stoljeća s 512 svojti bogatiji je od ostala dva zajedno.”